Koliko se poštuje zakonska odredba o zapošljavanju pripadnika manjinskih zajednica

Nezaposlenost na Kosovu je dugogodišnji problem. Na osnovu zvaničnih podataka Agencije za statistiku Kosova, u drugom tromjesečju ove godine stopa nezaposlenosti iznosila je 29.4 posto, dok je tokom prva tri mjeseca ona bila 26.5 posto. Poseban problem je i nezaposlenost unutar zajednica.

Na osnovu  Zakona o civilnoj službi, član 11, najmanje 10 posto položaja na centralnom nivou treba da se rezerviše za "osobe koje pripadaju zajednicama koje nisu većinske na Kosovu", dok zastupljenost na opštinskom nivou mora da bude srazmerna demografskom sastavu stanovništva u datoj opštini.    

Koliko se poštuje ova zakonska odredba, bila je teka emisije "Iz našeg ugla" programa za zajednice Radio Kosova 2.

Posljednje dostupno istraživanje po ovom pitanju sprovela je misija OSCE na Kosovu prošle godine (2017.) Na osnovu izvještaja o Zastupljenosti zajednica u javnoj administraciji na Kosovu, institucuje postepeno poboljšavaju primjenu zakonodavnih obaveza koje garantuju pravičnu i srazmernu zastupljenost zajednica. U 18 institucija centralnog nivoa koje su bile predmet procjene (tokom perioda izvještavanja od 1. januara 2013. do 31. decembra 2015.) ukupan udio zajednica u brojčanoj manjini u javnoj administraciji povećao se sa 7,85 na 9,63 odsto od prethodne procene koju je OSCE uradio 2013. godine. Ta cifra međutim ne ne pokazuje nejednaku raspodjelu zastupljenosti zajednica u različitim institucijama, s obzirom da u nekim institucijama centralnog nivoa zajednice gotovo da uopšte nisu zastupljene, a u drugima su zastupljene sa procentom koji je mnogo veći od prosječnih 9,63 odsto. Izvještaj skreće pažnju da manje zajednice, kao što su kosovski Goranci, Romi, Aškalije i Egipćani, uglavnom su nedovoljno zastupljene u procenjenim institucijama centralnog nivoa u odnosu na njihov ukupan udio u stanovništvu Kosova.

Fatlum Kryeziu, Rom iz Prizrena, apsolvent je sociologije i student prava.

Do sada je obavio praksu u nekoliko kosovskih institucija ali još uvijek nije mogao da nađe posao. Spreman je da doprinese i radi, pa čak i kao volonter, a kako bi institucije imale kvalifikovano osoblje. Dodaje da među zajednicama ima kvalifikovanog kadra za radno tržište.

"Kada govorimo o zajednicama, tražim od institucija da ne govore da nema kadra. Kadra ima. Ako treba i ja ću lično obavjestiti institucije o prpadnicima zajednica koji su diplomirali. Time bi umanjili nezaposlenost i ispoštovali kvotu za zajednice", kaže Fatlum.

Poslanica Skupštine Kosova ispred bošnjačke Nove Demokratske Stranke Emilija Redžepi u izjavi za Radio Kosovo 2 kaže da je zapošljavanje pripadnika zajednica u institucijama i dalje problem.

"I dalje je prisutna naša borba i politički pritisak na vladu da se poštuje zakon a kada je riječ o zaposljavanju pripadnika manjinskih zajednica. Međutim, nemamo neko veliko razumijevanje. Ono što trenutno mogu da kažem po ovom pitanju je da dok na centralnom novou imamo malo veći broj političkog osoblja, na lokalnom, tačnije u Prizrenu, stanje je i dalje loše. Što se tiče lično mene, ja nisam uopšte zadovoljna ali vršićemo i dalje politički pritisak na javne institucije. Postoji pozitivna diskriminacija u policiji, tu imamo veći broj zaposlenih Bošnjaka, ali u drugim instititucijama ne toliko", kazala je Redžepi. 

Slično ističe i Fikrim Damka poslanik turske KDTP (Demokratski savez kosovskih Turaka) partije u Skupštini Kosova. Kako dodaje, pitanje zaposlenosti manjinskih zajednica do današnjeg dana nije dovoljno tretirano.

"Treba naglasitı da ovo stanje, posebno kod mladih dovodi do pesimizma za neku novu budućnost. Na lokalnom nivou, ako treba dati primjer, u Prizrenu se do danas samo jedna osoba iz turske zajednice zaposlila a nakon što je njih šest izašlo u penziju. Ja kao poslanik u Parlamentu Kosova više puta sam insistirao da u policiji ili Kosovskim bezbjednosnim snagama treba zaposliti više manjinskih zajednica da bi se ta kvota od 10 posto u potpunosti ispoštovala", kaže Damka. On dovodi da je u obrazovanju i zdravstvu malo bolja situacija.

"Mi kao partıja i kao parlamentarna grupa Šest plus bez prestanka zagovaramo da se stanje nezaposlenosti riješi jednom za uvijek, ali za sada to nije ni blizu zadovoljavajuće ocjene", dodao je Damka, navodeći da je o tome nekoliko puta razgovarao i sa predstavnicom EU na Kosovu, Natalijom Apostolovom.

Sa druge strane, druga bošnjačka poslanica ispred koalicije Vakat Duda Balje, inače članica parlamentarne grupe Šest plus, smatra da se situacija posljednjih godina poboljšava, te dodaje i da se prilikom zapošljavanja pripadnika manjinskih zajednica više puta suočila sa situacijama u kojima ili ljudi nisu aplicirali, ili nisu dali do znanja da su ispred manjinskih zajednica.

"Ono što mi možemo da učinimo jeste da utičemo na institucije i stalno ih obavještavamo o tome. Problematika je veoma široka. Ali, mi se stalno pozivamo na Zakon i da svaka institucija mora da poštuje zakon da ne bi došlo do praktičnog kršenja. Naravno da postoje eskiviranja, da se dešavaju različite malverzacije, ali ipak mislim da je situacija po tom pitanju malo bolja. Imamo sve veći broj studenata koji u Prištini završavaju studije i ostaju u Prištini sa znanjem albanskog jezika koji je na nivou kandidata iz albanske zajednice. Recimo, od zadnjeg saziva skupštine pa do danas mislim da broj zaposlenih Bošnjaka nikada nije bio veći", navodi ona.

Nenad Rašić, koji je od 2007. do 2014., bio Ministar za rad i socijalno staranje u Vladi Kosova, napominje da je potrebno dosta napora  kako bi se ispunila zakonska odredba za rezervisane položaje na centralnom i loklanom nivou za nevećinske zajednice. Ipak, on tvrdi da je u centralnim kosovskim institucijama 2014. bilo zapošljeno 4.500 nealbanaca, što je 8 % od predvidjenih najmanje 10% rezrevisanih položaja.

"Nažalost, od 2014. godine, ne da se ta kvota ne ispunjava i nadograđuje, već se smanjuje, sada je manje od 3.800, zaposlenih nevećinskih zajednica. Po ovom sadašnjem stanju, ja ne vidim da ta kvota može da se poveća, čak će se smanjivati jer su političke okolnosti takve. Sada imamao jednu kontroverznu situaciju, kada zvaničnici kosovskih institucija obeshrabruju ljude da budu učesnici tih istih institucija, u kojima su oni predstavnici", navodi Rašić.

Tokom 2013. i Kancelarija za zajednice pri uredu premijera objavila je izvještaj pod nazivom "Procjena zapošljavanja pripadnika nevećinskih zajednica u javnim službama i preduzećima", kada je ustanovljeno da ukupno 7.7 posto državnih službenika u ustanovama na centralnom i lokalnom nivou dolaze iz reda nevećinskih zajednica. Da li je bilo novih istraživanja po tom pitanju iz ove kancelarije nismo dobili odgovor. Ni iz Srpske liste nisu bili dostupni za komentar.

Radio Kosovo 2, program za zajednice