AZEM VLASI: U Srbiji pokušavaju riješiti već riješeno pitanje, Kosovo je izgubljeno

Prištinski advokat, politički analitičar i nekadašnji visoki jugoslavenski funkcioner s Kosova Azem Vlasi smatra da je cilj balkanske turneje pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Wesa Mitchella demonstriranje posvećenosti administracije SAD ovoj regiji. U Srbiji dobro znaju da je Kosovo nepovratno nezavisna i suverena država. I posjeta visokog američkog zvaničnika ima očito za cilj da vlast u Beogradu još jednom podsjeti na tu činjenicu, kaže Vlasi u razgovoru za Vijesti.ba.

Pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju West Mitchell je dolaskom u Prištinu otpočeo svoju posjetu Zapadnom Balkanu. Kakva su Vam očekivanja od “balkanske turneje” ovog američkog zvaničnika? 

– Dolazak Wes Mitchella, prije svega, ima za cilj demonstriranje posvećenosti administracije SAD ovoj regiji, a posebno Kosovu. SAD su ozbiljne u namjeri da pomognu stabilnosti i miru na ovom području. Uz to da potvrde da je status Kosova riješen, da je Kosovo jedna od sedam država nastalih od bivše Jugoslavije, kao i da to Srbija mora da primi na znanje. Znači, pitanje Kosova je riješeno, prihvatila to Srbija ili ne.

Mitchell je u Prištini izavio da je njegova posjeta Balkanu usmjerena na nastavak dijaloga Beograda i Prištine i da ne nosi nikakav konkretan plan s tim u vezi. Kako tumačite istupe pojedinih političkih zvaničnika Srbije, poput Ivice Dačića i Aleksandra Vulina, koji su prethodnih dana govorili o pritiscima na Srbiju u cilju priznanja Kosova?

– U Srbiji dobro znaju da je Kosovo nepovratno nezavisna i suverena država. I posjeta visokog američkog zvaničnika ima očito za cilj da vlast u Beogradu još jednom podsjeti na tu činjenicu. Prema tome, namjesto nekakvog unutrašnjeg dijaloga u Srbiji navodno za “rješavanje” pitanja Kosova, oni treba da se okrenu normalizaciji međudržavnih odnosa sa Kosovom. To što ponavljaju da tek treba rješiti pitanje Kosova ničemu ne služi. To je za unutrašnju upotrebu.

Dijalog za normalizaciju odnosa će se još neko vrijeme voditi u Briselu, a onda će sve preći na kolosijek normalnih međudržavnih odnosa, pa i rješavanje eventualnih sporova. Sve ideje da se normalizuju međudržavni odnosi, jer je status Kosova rješen, u Srbiji doživljavaju kao pritisak da se prizna Kosovo.

U Srbiji su fokusirani na to da dobiju još neki ustupak na račun Kosova, da aktualiziraju ponovo rješavanje pitanja Kosova (koje je riješeno). Mislim da je njima već davno jasno da će jednog dana i to u ne tako dalekoj budućnosti, morati da priznaju Kosovo.

Pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju danas je ukazao na potrebu rješavanja graničnih sporova, na šta je ukazala i EU u novoj Startegiji za Zapadni Balkan. Kako riješiti to pitanje između Kosova i Srbije, kada znamo da je to jedan od uslova pristupanja EU?

– Granični sporovi se moraju rješiti i to nije težak posao. Naravno da nijedna država ne može u EU ako ima nerjiešene granične sporove sa bilo kojom susjednom državom. Kosovo i Srbiju očekuje težak posao obilježavanja međusobne granične linije. Ali, ako se poštuje osnovni princip Badinterove komisije iz 1991. godine da administrativne linije bivših federalnih jedinica postaju državne, onda je polazište za obilježavanje granice jasno. Srbiji, a i nama jasno je da bez rješenja pitanja granica ne možemo u EU. Pošto se Srbiji žuri da prije Kosova stigne u EU, nadamo se da će biti kooperativna u rješavanju ovog pitanja.

Također, Mitchell je upozorio da Rusija igra sve destruktivniju ulogu u većem dijelu Balkana, podrivajući demokratske institucije. Na sličan scenario upozorio je i zapovjednik NATO-a u Evropi pred Senatom SAD-a. Kako gledate na ova upozorenja od ruskog uticaja na Zapadni Balkan?

– Rusija ne igra ulogu konstruktivnog faktora zainteresovanog za mir i sigurnost na Balkanu. Pretenzijama prema Balkanu, želi da potisne EU i SAD sa ovog područja i da, uz pomoć Srbije, postigne dvostruki cilj: prvo, da osigura supremaciju na druge države izašle iz bivše SFRJ, pa i na Albaniju; drugo, da Srbiju koristi kao svoju vojnu bazu radi rivalstva sa NATO-om. Nešto slično kao Sirija pod režimom Bašara Al Asada. Međutim, takve zlonamjerne namjere Rusije su beznačajne s obzirom da sve druge države nastale iz bivše Jugoslavije, plus Albanija, su prozapadno orjentirane i to jeste životni interes ovih država.