„Krivotvorenjem katastarskih listova otima se društvena imovina u Restelici”

„Mi smo pokrenuli proceduru u Opštini Dragaš i upoznali smo sve relevntne institucije, počev od Tužilaštva pa sve do Agencije za korupciju, a putem medija želimo animirati javnost i sve građane naše opštine da se suprostave ovakvoj otimačini koja je sigurno prisutna u mnogim selima naše opštine, ali se o tome javno ne govori. Naš cillj je prje svega da ohrabrimo mještane svih sela da se ne trebaju nikoga plašiti, već da slobodno prijave svaku nepravilnost i otimačinu.

Govoroći od detaljima, Murat Muška ističe da Restelica nije Alajbegova slama da se neko poigrava sa njom, i nastalja. “ Moja porodica je u  ataru Resteličke planine tačnije na mjestu zvanom „ Crnj kamen“ imala svoje bačilo i od sedamdesete godine prošlog vjeka uredno isplaćivala određenu svotu novca, koja je bila propisana od tadašnje države. Međutim prje skoro mjesec  dana  na tom djelu parcele, koju mi koristimo i za koju smo godinma plaćali propisnanu nadoknadu, izvršeno je  prokopavanje kanala,  i tom prilikom učinjenja je šteta na površini od oko 5,5 hektara, bez dovole i saglasnosti nadležnih institucija.

Mi smo nakon saznanja obavjestili najpre nadležne u Nacionalnom parku, jer taj deo pripada trećoj zoni Nacionalnog parka u kojoj su strogo zabranjene sve građevinske aktivnosti, a nakon toga  smo obavjestili i nadležne u  Opštini Dragaš.

Dobili smo informacije da je Muso Balje iz Restelice, naredio da se vrši iskop, a kada smo reagovali rečeno nam je da je navodno on vlasnik te parcele.

Proverili smo u Katastru i nažalost kada smo vidjeli o kakvim se manipulacijama radi, brzo smo reagovali kako bi sprečili otimanje društvene imovine. Naime, taj deo koji smo koristili za ispašu stoke, i gdje smo imali bačila, uvjek se po katstarskom posedovanom listu vodio kao „ Crn kamenj“ i nikad u tom djelu nije bilo privatnih parcela, ceo taj deo planine se vodio na ime društvene imovine.

Uvidom u katastarske spise utvrdili smo da se taj deo koji se uvjek po katastarskim knjigama vodio na ime  „ Crn kamenj“ sada ne postoji, odnosno od nekad velike parcele koja je bila površine negdje oko 1700  hektara, sada na ime „ Crn kamen“ ima samo 60 metara kvadratnih, ostali deo je upisan na ime „ Davenice“ a vlasnik jednog djela parcele postao  je Muso Balje, a sumnjivo je to što i ostali deo planine ima isti katastarski broj", ističe Murat Muška i nastavlja.

"Mi smo naravno zatražili da direktorijat katastra ispita na koji način je Muso Balje postao vlasnik ovolike parcele. Jasno se po dokumentima koje prilažemo može vidjeti da je izvršena zamjena parcela. Neko je jednostavno gumicom precrtao kompletnu površinu  na mjesto „ Crn kamen“ i na tom mjestu upisao novi toponim „ Davenice“, koji  postoji ali na drugoj lokaciji i ne sa tom površinom. Pokušali smo u sudu da pronađemo dokunenta i vidimo na koji je način postao vlasnik tolike imovine koja je bila društvena. Ko mu je to prodao, poklonio ili od koga je nasledio?," kaže Murat i nastavlja. "Međutim u Sudu nam je  rečeno da je poplava uništila sve papire i da mi nemamo pravo da to tražimo. Mi smatramo  bi u ovom slučaju  trebala  sama Opština da reaguje, a nas građane da nagradi što smo ukazali na ovu nepravilnost.

Očigledno je da se ovde se radi o velikj zlopotrebi, jer je neko koristio pečate od bivše države kakao bi prikazao da je ta imovina navodno  vraćena 1993. godine, kakada je u bivšoj državi donet zakon o vraćanju utrina i pašnjaka. Ako je nekad njemu oduzeta zemlja u površini od pet hektara, ko mu je dao i na koji način više od  5 hektara? Kako je je izvršena zamjena parcela? Kako je na skici sklonjenja reka koja je bila jasno ucrtana? Naravno sve će ovo Tužilaštvo ispitati i otkriti  one koju su krivotvorili dokumenta. Ko zna koliko ima još takvih krivotvorenih posedovanih listova u drugim selima? Neko mora zbog ovoga da odgovara", zaključuje  Muška.

Govoreći o nepravilnostima u Katastru, Abir Duljmen je naglasio  da je njegovom djedi Ademu,  bivša država oduzela imovinu u centru sela.  Imovina mu je oduzeta silom, 1972. godine. "Moj djeda  zbog toga što se usprotivio oduzimanju imovine  bio  matretiran i prebijan više puta. Kada je video da mora da popusti, zatražio je da jedan deo ostave za prolaz kako bi žene mogle da to koriste, da ne bi izlazile u čaršiju. To je hajrat od naše porodice, ističe Abir i nastavlja. Taj prolaz se dan danas koristi, i to je još jedna potvrda da je taj ceo prostor bio u našem vlasništvu. Nakon oduzimanja imovine bez ikakve naknade, na tom mjestu je za potrebe sela izgrađena prodavnica i ta parcela je postala društvena. Nakn rata na Kosovu, agencija za privatizaciju pravi kompenzaciju za stan u Dragašu i tu našu imovinu daje Musetu Balje.

I sada ako napravimo konparaciju vidjećemo da je nekome vraćena parcela i povećana za sto puta, a našu parcelu mi nismo mogli da povratimo, ijako nam je bila namjera da to ostavimo za hajrat. Nažalost tu našu parcelu uzima u svoje vlasništvo  Muso Balje. On pravi nekakvu kompenzaciju sa bivšim društvenim preduzećem, daje svoj stan u Dragašu, šefu tog preduzeća, a uzima našu imovinu. Pa ge je tu pravda? To je u stvati velika nepravda. Da apsur bude veći i naša imovina je porasla. Na koji način  neznam. Naša imovina kada nam je oduzeta bila je u površini od 100 m² , sad je ta imovina 200 m². Ja tražim kao njegov unuk da nam se vratati ta imovina koju je silom oduzela tadašnja UDBA uz pretnju i prebijanje, da je poklonim mještanima za hajrat. Ako je tadašnja UDBA uzela silom neću dozvoliti da neka sadašnja UDBA to uzme na ovaj način. Želim da to ostavim selu na korišćenje, da to bude hajrat od naše porodice", ističe Abir.

Nesim Hodža je naglasio da se obistinjuju sumnje koje je on imao o zloupotrebu pečata bivše države. "Ja sam prje nekoliko godina sklopio ugovor sa mojom strinom o doživotnom izdražavanju, nakon smrti otišo sam da deo imovine koji je bio preciziram ugovorom upišem na moje ime, međutim pojavila se osoba koja je već bila vlasnik te imovine. Svi koji iole žele da razmišljaju normalno znaju da kada se sastavlja ugovor o doživotnom izdražvanju sudija provjerava koju imavinu ostavilac ostavlja. Kako je moguće da u ugovoru piše koju imovinu ostavilac ostalja, a kada se nakon smrti realizuje ugovor nema te imovine koja je bila precizirana u ugovoru o doživotnom izdržavanju? Naravno sve ovo ukazuje na sumnju da postoje velike zlopotrbe, i da se u mnogim slučajevima nakon rata koristio pečat bivše države. Takvom zloupotrebom pečata,  neko je  postao vlasnik društvene, neko  tuđe privatne imovine, istako je Nesim Hodža.

Grupa mještana iz Restelice koja je došla u našu redakciju naglasila je  da će se ovih dana u Restelici održati seoski satanak gdje će o svemu ovome detaljo obavjestiti sve mještane, a da će nakon toga održati jedan protesni skup sa ciljem da se zaustavi korupcija koja je kakao su naglasili pristuna u večini državnih institucija. Oni planiraju da obiđu: Policiju, Opštini, SuD, Dom zravlja, kako bi skrenuli pašnju na sve nepravilnosti koje se dešavju u ovim institucijama.