Uzair Hamza
Gora i Gorani u vrijeme Dukljanske srednjovjekovne države (XI-XII vijek)
Prvi sačuvani defteri Skopsko-bosanskog krajišta nastali su u vreme opšteg popisa Rumelije, koji je započet po stupanju na presto Mehmeda II, 1451. i trajao je nekoliko godina.
Oblast Gore koju poznajemo u današnjem obliku je u srednjovjekovnoj dukljanskoj i srpskoj državi obuhvatala deleko obimniju teritoriju. Ovu teritoriju je nastanjivao narod koji je po elementima kulture, jezika, običaja i tradicije isti. Tada su Podgor, Sirinić, Opolje, Gora, Ljuma bila terirotorija nastanjena jednim istim narodom. Zajedno sa oblastima jugoistočno od Prizrena danas poznatijem kao Podgor i Sirinička Župa, i dijelom Gore prema Dibru sve do sela Radomir koje se danas nalazi u Albaniji, odnosno do granice Šare sa Korabom.
O Gori u sastavu srpske države postoji relativno dosta podataka, historijski već opisanih. Međutim potpadanje Gore pod dukljansku državu do današnjih dana je bila relativna nepoznanica. Ona proističe iz činjenice da su nasljednici Samuilove države, koji su bili slavenskog entiteta nastavili da vladaju oblašću Gore sve do zadnjih decenija XII vijeka.
Dukljanska uprava započinje propašću Samuilovog bugarskog carstva, odnosno smrću njegova dva sina. Nakon propasti Samuilove države upravu nad teritorijom Gore u naredna dva vijeka imaće mnogi slavenski vladari, neki pokušavajući da obnove II bugarsko carstvo. Upravo će oblast Gore sve do do početka XIII vijeka, kada potpada pod uticaj Nemanjičke države, biti sastavni dio dukljanske države i njihovih vladara. Konstantin Bodin, kao unuk Stefana Vojislava i sin Mihaila, će pokušati obnoviti Bugarsko carstvo. Oblast Prizrena i Gore nisu slučajno izabrani za mjesto krunisanja Konstantina Bodina u rang cara. Naime, granica između Bodinove države i Vizantije je bila na obroncima Šar-planine, odnosno današnje Gore.
Jedna vrlo bitna geografska karakteristika je da je Šar-planina cijelom dužinom od Prizrena sve do najviših vrhova Koraba bila naseljena identičnim narodom. Ovaj granični pojas je u vrijeme Rimskog carstva činio čuveni put Via-Egnatia, odnosno krajevi Gore su bili stražarnice toga puta. Tako neposredno iznad sela Zlipotok postoji još dobro očuvana Rimska stražarnica koja je služila čuvanju ovog puta. Oblast Gore je bila jedno od dva mjesta pri prolasku iz Prizrenskog u Pološki basen, pa su vrhovi Šare bili graničnik među srednjovekovnim državama. Iz razloga čuvanja granica kraljevstava narod je nazivan kraljevićima, odnosno kasnije Dukađincima, kako su se do prije stotinak godina izjašnjavali svi žitelji Gore.
Žitelji Gore su neposredno prije Dukljanske uprave bili u sastavu Drugog bugarskog carstava, odnosno Samuliove države. Čak je najjužniji dio Gore sa selima Radomir,Vila Kalis[1], pa do sela Šištejec i Dikance bio i centralni dio uprave Samuilovog sina Gavrila Radomira, koji je ubijen 1014. godine blizu sela Radomir. Njegovo utvrđenje se nalazilo između sela Vila i Kalis. Danas su ostaci te tvrđave poznati kao Doda Kalesi.
Tvrđava Doda Kalesi, koja se danas nalazi u blizini sela Kalis, bila je početkom XI vijeka utvrđenje Gavrila Radomira, sina Samuila. Radomir je na prestolu bio samo dvije godine (1014-1015), kada ga je ubio brat od strica Jovan Vladislav koje je vladao sjeveroistočnim dijelovima Bugarske. Pored Radomira ubio je i njegovu ženu a oslepio njihovog sina. Nakon ubistva Radomira, potom njegovog brata, tvrđava potpada pod vlastelinstvo Vladislava, koji nakon ubistva Radomira ubija i Jovana Vladimira kao zeta cara Samuila, koji je bio pretendent na presto. U dokumentima se Radomir naziva jeretikom, ali se potvrđuje njegova izgradnja i pravo[2].
Kao župa Gora se prvi put pominje u doba srednjovjekovne srpkse države, a kao nahija Gora, odmah nakon zauzimanja Prizrena od strane Turaka 1451/5. godine. U devteru iz toga doba zapisana su i sva goranska sela sa brojem kuća i imenima nosilaca porodice.
Pod imenom Gora također je ovdje poznata posebna nahija koja broji 27 sela[3], piše Ivan Stepanovič Jasterbov, ruski konzul koji je obišao područje Gore 1886. godine. Dolaskom Turaka u ove krajeve Gora potpada pod stalnu tursku vlast i bila je dio Vilajeta Paštrik koji je pripadao pod Skopsko-bosansko krajište, i prvi sačuvani defteri Skopsko-bosanskog krajišta nastali su u vrijeme opšteg popisa Rumelije, koji je započet po stupanju na presto Mehmeda II, 1451. godine i trajao je nekloliko godina.[4] Tim popisom su popisani samo nosioci domaćinstava i broj kuća. Prema tom popisu, Brod je tada brojao 50 kuća, Ljubošta (Ljubović) 6 kuća, Radeša 13 kuća, Dikance (Dikanica) 15 kuća, Globoćica (Lipočica) 11 kuća, Zlipotok 10 kuća, Šištejec (Šištevica[5]) 12 kuća, Kruševo (Kruševa) 1 kuća, Dragaš (Kradište, Krakšta[6]), Crneljevo (Crneljeva) 5 kuća, Orašek (Orašek) 5 kuća, Kršavica 5 kuća, Borje 10 kuća, Orgošta ( Orkošte) 14 kuća, Košarište 5 kuća, Orćuša (Orćušta) 3 kuće, Zapod 7 kuća, Pakiša (Pakša) 4 kuće, Očikle (Orčiklje) 3 kuće, Krstac 7 kuća, Rapča 9 kuća, Leštane (Leštani) 5 kuća, Stračeva[7] 3 kuće.
Nahija Gora, broj kuća po selima i imena nosioca domaćinstva
Selo Brod
Bojko, Stojan, Dobromir, Bojko, Bogdan, Dabiživ, pop, Bogdan, Bradslav, Rajko, Bogdan, Bracan, Milin, Rad, Dragoš, [30 b] Velislav, Dragslav, Novak, Grubač, Bogdan, Dabič, Rajko, Đurđ, Dragij, Bojko, Radslav, Radič, Draja, Bogdan, Ranko, Draga, Dobrslav, Bardo, pop Drajko, Rajko, Petri, Đura, Draja, Drajko, Jovana, Bogdan, Milič, Bogdan, Brajan, Brato, Radslav, Radič, Lazor, Rajko, Boja. Kuća 50 Prihod (nije upisan)
Selo Ljubović
Bogdan, Bogoslav, Dabič, Bojko, pop, Nikola. Kuća 6
Selo Preminje
Dragan, Rajan, pop, Dabič, Nikola, Bogdan, Radslav, Rad, Zavišin, Miočin, pop, Stajko, Bogdan, Dobrič, Prib, [31] Radulo, Malič, Rad, Bojko, Đuro, Bogo, Radmil, pop, Dimitri. Kuća 24
Selo Radeša
Đurko, Bojo, Rajčin, Bojčič, Bogdan, Rajko, Jovan, Vladko, Ranko, Rajčin, Bogdan, Radslav, Ranko. Kuća 13
Selo Dikanica
Radslav, Bojko, Dabiživ, Radič, Miloča, Dabiživ, Dimitri, Nikola, Stanko, Drajko, Bogdan, Bojko, Đurđ, Đin, Rad. Kuća 15
Lipočica [8]
Bogdan, Drakšin, Jovan, Bolzar (?), Nikola, Dabiživ, Radslav, pop, Dragslav, Dabiživ, Dobren. Kuća 11
Selo Zlopotok
Dobretko, Rajko, Krstila, Veljko, Rajčin, Bogdan, Novak, pop, Bog-dan, Šojko.
Kuća 10
Selo Šištevica
Radslav, Dobrin, Đurđ, Radslav, Jovana, Bogič, Staniša, Radomir, pop, Grubač, Stanislav, Dragan. Kuća 12
Selo Kruševa
Kuća 1 Stanko.
Dodatak
Nahija Gora
Selo Nova Sela ,
timar Radslava Bježan, Lazor, Novak, pop, Radušin, Lazor. Prihod 500. Kuća 6
Selo Gradište[9]
Radič, Stanimir, Drajko, Bogoje. Kuća 4 Prihod
Selo Nivce
timar Maraniča Star, Dragan, pop. Kuća 3 Prihod 150 akči
Selo Topoljan ,
timar Ugrina i Ugrina i Maraniča Boja, Ljubec, Rajko, Radulo, Prvojuša, Rado, Jov, Rad, Bogdan, Radslav, Lazar, Pavli, Bradslav, Bogoslav, Brajko, Petr. Kuća 16 Prihod 800 akči
Selo Lomja ,
Grdan, Novak, Petr, Bojko, Dobrslav. Kuća 5 Prihod 350
Selo Crnaljeva ,
timar Bahadira Bogdan, Dobra, pop, Dragslav, Ivan. Kuća 5
Selo Orešk
timar pomenutog Bahadira ,Pop Bogdan, Rad, Bogdan, Gruban, Dragič, Đurđ. Kuća 6 Prihod 250
Selo Kršavica [10]
timar Miliše Andreja, Stanko, Dragslav, Radslav, Radič. Kuća 5
Prihod 250 Prihod 310
Selo Borje
Radslav, Bogdan, pop, Nikola, Gruban, Raja, Ivan, Stojan, Bogilo, Rajko. Kuća 10 Prihod 500
Selo Orkošte ,
Bojko, Stanko, Dobrslav, Stana, Stanko, Bogdan, Dragslav, Novak, Novak, pop, Vukan, Petri, Dobrčin, Dimitri. Kuća 14 Prihod 700
Selo Košarište ,
timar Brajka Dobrslav, Stana, Bojko, Dobrslav, Dobrslav. Kuća 5.Prihod 300
Selo Orćušta
Timar Jovana Rajko, Radič, Bogoje. Kuća 3 Prihod 150
Selo Zapot
timar pomenutog Jovana Dimitri, Đurđ, Petko, Dabič, Radin, Branoš, Dobrslav. Kuća 7 Prihod 150
Selo Pakša ,
Bojko, Stajko, Brajslav, Dobrslav. Kuća 4 Prihod 200
Selo Orčikle
Andreja, Dobromir, Milko. Kuća 3 Prihod 150
Selo Bjelje
Đurđ Kuća 1 Prihod 50
Selo Krstas [11]
Pop Miloš, Bogdan, Dobrslav, Radmir, Radslav, Bojko, Radko. Kuća 7 Prihod 350
Selo Rapča
Petko, Prodan, Bježan, Brajko, Brajan, Dobrmir, Svedko, Rajan, Brajan. Kuća 9
Selo Leštani
Timar Jovaniša, Stanihna, pop, Bogica, Bogdan, Veliša. Kuća 5 Prihod 450
[1] Pomenuta sela Radomir,Vila, Kalis, Šištejec danas pripadaju Albaniji, dok su nekad bila dio nahije Gora
[2] Ангелов, Д. По въпроса за стопанския облик на българските земи през XI-XII век
[3] Ivan Stepanović Jastrebov, Stara Srbija
[4] Tatjana Katić, Vilajet Paštric, Istorijski institut, Beograd
[5] Šištejec - goransko selo koje je od 1923. godine pripalo Albaniji.
[6] Do 1518. broj stanovnika Gradišta se višestruko povećao; tada upisan prihod iznosi 2370 akči. (TD 92, 119). Godine 1530. u selu je bilo 75 poreskih obveznika (167 Numaralı, 396), da bi ih dvadesetak godina kasnije bilo četrdeset (TD 368, 21). Poslije Topoljana, Broda, Kruševa i Dikanca, spadalo je u najmnogoljudnija goranska naselja. Danas na prostoru Gore ne postoji toponim Gradište. Jedino, iole slično, je Krakošte, staro ime sela Dragaša. (Lutovac, Gora i Opolje). Zanimljivo da se Dragaš, iako staro naselje, ne pominje pod tim, kao ni pod imenom Krakošte u osmanskim popisima XVI vijeka.
[7] İstraçeva. U naredna tri popisa nahije Gora upisano kao Strezeva (İstrezeva), Strezava (TD 92, 123; 167 Numaralı, 397; TD 368, 425). Danas Strez, u Albaniji, između Topoljana i Novog Sela. Upor. Pešikan, 64, Asiračeva, nepoznato.
[8] Globočica, južno od Dragaša
[9] Do 1518. broj stanovnika Gradišta se višestruko povećao; tada upisan prihod iznosi 2370 akči. (TD 92, 119). Godine 1530. u selu je bilo 75 poreskih obveznika (167 Numaralı, 396), da bi ih dvadesetak godina kasnije bilo četrdeset (TD
368, 21). Posle Topoljana, Broda, Kruševa i Dikance, spadalo je u najmnogoljudnija goranska naselja. Danas na prostoru Gore ne postoji toponim Gradište. Jedino, iole slično, je Krakošte, staro ime sela Dragaša. (Lutovac, Gora i Opolje,
57.) Zanimljivo da se Dragaš, iako staro naselje, ne pominje pod tim, kao ni pod
imenom Krakošte u osmanskim popisima XVI veka
[10] Kruševica, danas iščezlo naselje. Moguće da se nalazilo na prostoru Velikog Krstca, gde postoji potes Krušeica. Lutovac, Gora i Opolje, 73.
[11] Sada Veliki I Mali Krstac
Uzair Hamza, izvod iz master rada " Bezbednost građana Gore na tromeđi Kosova Makedonije i Albanije". Arhivski materijal prikupljen od Tatjnane Katić, Istorijski institut Beograd, Lutovca, Jastrebova, i mnogih drugih izvora koji su navedeni u bibliografiji Master rada pisanog 2010 - 2012. godine.
Izvor: (Uzair Hamza, izvod iz master rada" Bezbednost građana Gore na tromeđi Kosova Makedonije i Albanije.Arhivski materijal prikupljen od Tatjnane Katić, Istorijski institut Beograd, Lutovca, Jastrebova, i mnogih drugih izvora koji su navedeni u bibliografiji )