Haradinaj: Spreman sam pomoći u formiranju bošnjačkih opština

"Nalazite se u najljepšem regionu Kosova, i pred vama je narod Župe, Podgora i Prizrena, narod koji je radan, hrabar i koji je puno dao za neovisnost Kosova", obratio se u svojoj dobrodošlici premijeru Kosova Ramushu Haradinaju - ministar u Ministarsvu za regionalni razvoj Rasim Demiri na jučer održanoj javnoj debati sa građanima u Rečanima, u Župi nadomak Prizrena.

S’ obzirom da je ova ciljana debata, na kojoj su učešće uzeli građni Župe, Podgora i Pizrena, imala radni karakter, ministar Demiri je premijeru iznio zabrinutost Bošnjaka ovih regija po njihovoj egzistenciji i opstanku u svom zavičaju u nekoliko tačaka koja su potom ponaosob razmatrana: decentralizacija, pitanje izgradnje hidrocentrala u Župi, realizacija radova u Duvskoj klisuri na magistralnom putu Prizren-Rečane, uzurpacija seoske imovine u Župi i Podgoru, briselski pregovori i učešće Bošnjaka Kosova u njima, te i oko statusa Bošnjaka u Gori, Peći, Mitrovici, Leposaviću, Rvatskoj i drugim sredinama u kojima žive.

Ministar Demiri je predočio premijeru Haradinaju da je po pitanju izgradnje hidrocentrala održano niz debata sa građanima ove regije i da je sa preko 3000 potpisa, sakupljena peticija s’ kojom su izričiti u zaštiti svojih rijeka;

 “Ovdje u Župi neko pokušava da napravi strujno polje, da ima 14 hidrocentrala!?", kazao je Demiri, a potom se osvrnuo i na problem "legalne uzurpacije" društvenog zemljišta u atarima župskih i podgorskih sela, sa posebnim akcentom na Novo Selo. U ovom podgorskom selu, prema njegovim riječima, "oduzeto" je pet hektara zemlje, i to samo jezgro sela i ugrozilo slobodnu ispašu stoke i obavljanje poljskih radova. 

S’ druge strane, po njemu bi i “svaka investicija države bila isplativa u projektu "Izgradnje puta u Duvskoj klisuri” koji spaja susjednu opštinu Štrpce i Republiku Makedoniju.”

U opuštenoj atmosferi u prepunoj hali restorana “Fuad-as”, premijer Kosova Ramush Haradinaj se ponaosob osvrnuo na sve gore iznijete zahtjeve predstvaljene u vidu "dnevnog reda" debate. Najprije se osvrnuo na viznu liberalizaciju;

"Država Kosovo je uspjela da reazlizuje ozbiljne ciljeve sa EU. Europski parlament je izglasao viznu liberalizaciji građanima Kosova. I to je bitna stvar za građane Kosova,  da putuju, da budemo slobodni, pa i za rad. I vjerujemo da smo u dobrom pravcu i radimo na tome”, kazao je premijer Haradinaj.

On je potencirao kako je cilj Kosova da postane članica UN, ali da ta nakana nije za sada uspjela; “da bude reda i mira, da rješimo bezbjednost, da rješimo pitanje Bezbjednosnih snaga Kosova”, dodao je on

“Pored toga nismo uspjeli dobiti i priznanje od nekih europskih zemalja. Nismo se uspjeli dogovoriti sa Srbijom od koje smo se odvojili ratom. Dok nema nekog dogovora za mir, dok ne dođe priznanje, ta situacija je nerješena a mi ciljamo i to", kazao je premijer Haradinaj, pa se nadovezao;

"Ali, najbolja situacija je da mi završimo svoj posao kod kuće, na Kosovu. Da bude bolji život za sve i za Srbe, a onda bi Vučiću bilo lakše da ubjedi srpski narod. A šta drugo, nego da prizna Kosovo! Kad postignemo taj dan, gdje će biti mir između Kosova i Srbije, biće dobro za sve. Bitno je za ekonomski razvoj i život. Ne vjerujem da ćemo brzo doći do priznanja i razmjenu terotorija i ljudi. Ponavljaće se stare priče i stare tragedije iz prošlosti”, obratio se Haradinaj.

Na pitanje zašto nema Bošnjaka u pregovaračkom timu, pemijer je kazao da je "sadašnji dijalog jedna epizoda, nije ni krajnja ni odlučna“. 

"Ne brinite, tu smo i bićemo zajedno kada bude potrebno“, poručio je a onda se nadovezao na predhodne zahtjeve“

"Moramo da nađemo pravo rješenje za Bošnjake koje žive u Župi. Kao prvo; da se učini ekološka i turistička destinacija, poljoprivredna enklava i da se podržava na tom pravcu. I drugo; vjerujem da će Župa biti opština i ja podržavam to. Idemo u tom pravcu, ali neće biti samo jedna, možda  još pet, ili deset novih opština. S’toga treba da radimo skupa sa skupštinom“, pa je obećao da će se po ovom pitanju „uskoro čuti dobra vijest, ne samo za regiju Župe, već i za Kosovo.“

"Što se tiče centrala bilo bi dobro da se nađe nekakav balans, ali ne na štetu prirode već ako ta ideja sa investicijama, a ako ide na štetu naroda, to ne smije i ne treba. Nije u redu da se radi nešto što ćemo žaliti poslije. Što se tiče zemlje, svu imovinu na Kosovu, privatnu i društvenu treba kategorisati. Mi  trebamo dati narodu, a  ne oduzeti od njega“, rekao je premijer Haradinaj, a onda se osvrnuo na investicije.

"Imamo Minstarstvo za povratak i zajednice, njega Srbi vide kao svoju privilegiju, pa teško druge manjinske zjednice dođu do projekata. Kao što znate mi smo sa spkom listom partneri, ali smo našli aleterativno rješenje za manjinske zajednice. U Minsitarstvu za rad i sicijalna pitanja za to dali smo ogromam novac. Ali i  drugim minsitarstvima i vjerujem da stiže po neki projekat i za vas. Mi smo donijeli zakon za plate na Kosovu i dali smo  90 miliona eura za ovu namjenu, da bude izdržljivija i stabilnija situacija. Mi smo tu da napravimo investicije preko svih minstarstava i bićemo uz vas. Da damo narodu želju da ne misli na život daleko od zavičaja i da njihova djeca moraju da žive daleko. Želimo da živimo ovdje, tu gdje su naši grobovi predaka, a izdržljivost se isplatila uvijek. S’ toga vjerujem da imate pravi nagon za bolji život, ovdje u vašem domu, u vašem selu. Zato sam ovdje blizu vaših očiju, da budem i bliži vašim srcima“, zaključio je premijer Kosova Ramush Haradinaj.

Poslanica u Skupštini Kosova, Duda Balje, je istakla da je ovo treći premijer koji posjećuje Župu i razgovara sa građanima.

"I svi su bilo ovako optimistički kao i vi, i svi nam davali obećanja, čak i malo veća nego vi, i na žalost ništa od toga nije realizirano. Ti problemi vezani za uzurpaciju zemljišta, vezani za izgradnju hidrocentrala, i svi problemi kojih imamo svaki dan mogli bi se rješiti mnogo lakše ako bismo imali svoje opštine i mi smo svjesni toga. Kao prvo; opština Župa je bogata ljudima, bogata je i prirodom, bogata je zemljom i rijekama. Mnogo toga je bogatija nego što druge opštine imaju, a koje su postale i prije rata. Naše traženje opština nikada nije prestajalo. Ono je postojalo, i danas je tu. Uradili smo ’Studiju izvodljivosti’, javno preko Ministrastva za loklanu samoupravu rekli smo da je bila pozitivna da Župa može postati opština. Pored Župe, moram da spomenem i Goru i Vitomiricu i uvijek smo tražili paralelno tri opštine. Međutim, od svih tih opština Župa je prednjačila u zahtjevima koji su traženi od Minsitarstva i prema Zakonu o formiranju novih opština.  Znam da je proces decentralziacije komplikovan, ali znam i koliko nama opštine trebaju. Ja se nadam da će zahtjev za opštine Rečane, Gora i Vitomorica biti prvi koji će biti razmatran od ostalih zahtjeva. Sve investicije koje ste ovdje spomenuli lakše i jednostavnije bi se dobile ako bismo imali opštine“, kazala je poslanica Balje a potom je navela „da će 50 hiljada eura doći investicije u ovaj kraj i  da će svako selo dobiti po nešto“. Istakla je „da će polovina sredstava biti utrošena za igradnju kuća, što je na to jako ponosna, jer u Župi više neće imati porodice bez krova nad glavom“.

Govoreći o investicijama za izgradnju centrala, poslanica Balje je istakla „da ne postoje tako velike investicije koje su velike kao naše rijeke. Ljudi su protiv izgradnje i treba uzeti njihove argumente“.

Premijer Haradinaj je po pitanju formiranja bošnjačkih opština obećao da će se "potruditi da to uradi sam, da bude razumljivo za sve i ako treba da priča sa svima":

"Kada smo formirali opštine nije bilo jednostavno. To je u početku bio pilot projekat. Sad imamao Mamušu i ostale opštine, a uskoro ćete čuti dobru vijest o ovome, o vašim opštinama“, a onda se premijer osvrnuo na izgradnju hidrocentrala, upoređujući sa sličnim slučajem u Istoku.

"Kad je završeno sa gradnjom, stanje je bolje, rijeke su vraćene u korito. Ne znam kako će se ovdje raditi? Ali, svakako, ako narod vidi da ne vrijedi, ja ću biti za to, a kako vidim  ovdje  je druga priča. 

Na temu „Legalne uzurpacije zemljišta“ govorio je poslanik Bahrim Šabani koji je istakao da je bošnjački narod uznemiren po ovom pitanju. 

"Izdaje se zemljište na korišćenje bez i da mještani znaju za to. S’ toga tražimo podršku od vas da se donese zakon po kome će se sami mještani pitati i imati prednost nad novopridošlima, a ne kao u Novom Selu gdje mu je srce zemlje zauzeto, a vi ste rekli da trebamo ostati na ovim prostorima“, kazao je poslanik Šabani, a onda je premijeru predao peticiju mještana Novog Sela  i zamolio da se založi za ovaj problem, i da se vrati zemlja Novoselčanima. 

Poslanik u Skupštini Kosova Šabani je potom dotakao i problem Prevalca, turstičkog prevoja na Šari. 

"Prevalac je turistiško mjesto. Nama je Bog dao prirodu i pokušavamo da očuvamo taj ambiejnt. Mještani Gornjeg Sela su uznemireni, niko ne može da uradi nešto naurazvijanju biznisa, a kada dođe neko iz Uroševca odmah počinje da se bavi turizmom“, kazao je Šabani i zatražio premijerovu podršku u zaštiti manjinskih zajednica.

Zamjenik minstra Ministarstva za dijapsoru, Ćerim Bajrami, u svom izlaganju je potsjetio prisutne na javno iznijetih riječi Besnika Tahirija, ovdje prisutnog savjetnika premijera, „da Župa prije svih ispunjava kriterijume za formiranje opštine. 

"Očekujem podršku premijera da se ova ideja, kako je sam rekao, progura na Vladi Kosova i da će buduća opstina Rečane biti u Asocijaciji kosovskih opština, da ne bude nekih dilema. Bošnjaci Kosova plaćaju ceh na račun grešaka nekih“, kazao je zamjenik ministra pa je prenio selame u ime velike dijaspore, onih oko 30 hiljada kosovskih Bošnjaka koji znaju za ovaj skup i borbu prisutnih sugrađana“.

Kada je u pitanju početak radova na putu Prizren-Rečane, Bajrami je kazao „da je Ministarstvo za infrastrukturu izabralo firmu koja će raditi na tehničku dokumentaciju za reparizaciju ovoga puta“, sa naglaskom na otvoreni tunel u dužini od dva kilometara.

"Stavka budžeta za 2017. godinu predviđala je 250 hiljada eura, taj novac je otišao u suficit i potrošen negdje drugdje. Za ovu godinu u toj stavci ima budžet od 350 hiljade eura i on će se ponovo potrošiti i otići negdje drugdje. S’obzirom da je kompletan projekat bio predviđen oko 2 miliona eura, sada, gdje će se raditi zid u dužini od dva kilometara duvskom klisurom i projekat je skuplji, te očekujem da se izdvoje sredstva i da radovi započnu“, kazao je zamjenik ministra Bajrami, istakavši svu opsanost od obrušavanja, gdje su svakodnevno izloženi učenisici u saobraćaju koji tuda prolaze, a onda se nadovezao na izgradnji hidrocentrala.

"Mislim da premijer nije dobio dobre informacije. Sve te firme koje su se prijavile su jako neozbiljne i registrovane su za mjesec-dva formalno, da bi se zatražila sredstva od inostranih investotora. Jedna lokalna firma iz Prizrena konkurisala je za šest hidrocentrala!? I da ovde ne živi nijedan čovjek, Kosovo treba da spasi ovaj kraj. Ovdje je predivna priroda, ima vode i dobrog vazduha. Dolaze ljudi da odmaraju i svi restorani su koncepirani pored rijeka. Ovo je turistička destinacija i Kadri Veseli je stajao iza zabrane, Isa Mustafa je bio načelno za zabranu. Od vas zahtjevamo, kao čovjeka koji ima hrabrost, da kažete protiv smo uzgradnje hidrocentrala u Župi“, zaključio je u svom obraćanju Ćerim Bajrami, zamjenik ministra Minsitarstva za dijasporu.

Jedan od potpisnika Deklaracije neovisnosti Kosova, poslanik u trima sazivima u Parlamentu Kosova, Džezair Murati, je istakao da je „u ranijem periodu Župa do 1963. bila opština i da je rijetko koja opština na Kosovu imala prirodno gografski prostor zaokružen kao Župa“. 

"Ona ispunajva sve zahtjeve koje predviđa Ahtisari, a kada  jedna regija ispunjava sve te uslove - predstavnici vlade su dužni da stupe u kontakt sa narodom i započnu proces decentralizacije. Oni su dužni  i mi smo mnogo puta pokušavali. S’toga mi očekujemo da stupite u kontat sa ljudima i temeljito radite na ovome. Naša dijaspira neće ulagati dok ne bude našeg parčeta teritorije i ovaj narod olahko ne napušta svoj zavičaj“, kategoričan je bio Murati.

Potom su se javili mnogi duskutanti. Pravnik Ćemailj Kurtiši, u tri saziva zamjenik predsjedavajućeg SO Prizren, je također istakao da Rečane ispujava sve uslove da preraste u novu bošnjačku opštinu;

"Imali smo obećanja da ćemo sa kosovskim insutucujama da formiramo opštinu. Nama je bogom dato, imamo sredinu, nismo krpili nikakavim selima dovlačenjem sa strane. Mi imamo brojku od nekoliko srpskih opština, imamo sve zakonske uslove, od Ahtisarija, pa do preko Zakona o loklanoj samoupravi. Ovdje se radi samo o volji, o volji albanskog naroda. Nismo htjeli da zabadamo trn u oko i idemo kontra našoj državi i da postavljamo pitanja na neka druga mjesta, recimo u Beču. Mi smo konstruktivna zajednica, ovo je naša domovina, mi želimo da zajednički živimo, da nam date besu. Nažalost, nije besa ono sto je nekad bila. Poljuljana je, ali vjerujem da ćete vi vratiti značaj te bese, da se vi i vaša stranka zalažete na tome. Imami puno obećanja i sramota je da jedino Bošnjaci nemaju svoju opštinu. Imamo kritike da nismo postavili pitanje u Beču, jer smo imali obećanja ondašnjih vlasti i mi želimo da se držimo dogovora“, pojasnio je pitanje nedobijanja bosnjačkih opština na pregovorima u Beču 2007. godine. 

Premijer Haradinaj je sa svojim saradnicima pažljivo saslušao sve sagovornike koje su iznjeli svoja mišljenja.

Nakon debate u Rečanu premijer Haradinaj je posjetu bošnjačkim sredinama nastavio obilaskom Podgore, gdje je posjetio selo Grnčare. 

Izvor: (info-ks.net)

Vezani članci

Komentari na članak

Prelistaj nove naslove »

DRAGAŠ Vrem.prognoza

Popularno

Nema aktuelnosti za danas!

Nema aktuelnosti za danas!

Nema aktuelnosti za danas!

Anketa

Konvertor valuta

Video Foto

Vaktija Dragaš