Prije 79 godina u Mrkonjić Gradu obnovljena je državnost Bosne i Hercegovine

Na današnji dan 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, održano je prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine što je datum koji se obilježava kao Dan državnosti naše zemlje

Prije 79 godina u Mrkonjić Gradu obnovljena je državnost Bosne i Hercegovine

okom Drugog svjetskog rata, Hitlerovim planom osvajanja Evrope, u Bosni i Hercegovini uspostavljena je vlast Nezavisne Države Hrvatske koja je na temelju donesenih ratnih zakona, provodila ciljeve fašističke okupacije. Formirani su logori smrti za Jevreje, Srbe, Rome i antifašiste Hrvate i Bošnjake.

Narodnooslobodilački i antifašistički pokret u Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini je od dizanja ustanka u julu 1941. godine razvijao i oružanu borbu protiv fašističke okupacije, ali i plan borbe za novo društvo u kome će narod svojom voljom vršiti vlast na oslobođenoj teritoriji.

U pogledu oslobodilačkog pokreta Bosna i Hercegovina bila je podijeljena na tri regije: Bosansku Krajinu, Istočnu Bosnu i Hercegovinu.

Ideja preuzimanja civilne uprave nad oslobođenim teritorijama kao rezultat imala je prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) što je bilo najviše političko tijelo narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije.

Nakon proboja obruča iz Pete neprijateljske ofanzive na Sutjesci, partizanske snage dolaze u sjeveroistočnu Bosnu. U oslobodilačkom pohodu partizanske jedinice su početkom jula 1943. godine oslobodile Han Pijesak, Olovo, Vlasenicu, Kladanj i Zvornik. Tuzla je oslobođena početkom oktobra 1943. godine i bio je to najveći slobodni grad u okupiranoj Evropi.

Od početka pa do polovine jula 1943. godine vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske Josip Broz Tito boravi u naselju Plahovići kod Kladnja, a historijski izvori bilježe da je Tito, u vrijeme boravka u pećini u naselju Plahovići, obavio razgovor sa rukovodstvom Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu.

U prvom dijelu razgovora Tito je upitao delegaciju Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu dokle su stigli u pripremama za formiranje Zemaljskog antifašističkog vijeća za Bosnu i Hercegovinu. Odgovor je bio da se, zbog stalnih neprijateljskih ofanziva na prostoru Bosne i Hercegovine, pripreme nisu mogle izvoditi. Tito je u nastavku razgovora upoznao delegaciju da slijede pripreme za održavanje Drugog zasjedanja AVNOJ-a.

Zasjedanje AVNOJ-a bit će održano u novembru 1943. godine u Bosanskoj krajini, gdje je uspostavljena velika slobodna teritorija. Od delegacije Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH je zatraženo da započnu i ubrzaju pripreme za formiranje Zemaljskog antifašističkog vijeća za Bosnu i Hercegovinu, kako bi se njegovo zasjedanje održalo prije Drugog zasjedanja AVNOJ-a.

Rukovodstvo Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu je provelo pripreme i do sredine novembra 1943. godine osiguralo izbor delegata za Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine. Tada je određeno da Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a bude održano 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu.

Problemi oko uređenja BiH javili su se već tokom sazivanja ZAVNOBiH-a

Određeni partijski rukovodioci smatrali su da Bosna i Hercegovina ne može biti posebna federalna jedinica jer u svom sastavu stanovništva ima više nacija. Zbog toga je postojalo mišljenje da BiH treba biti pokrajina Srbije ili Hrvatske, a treći prijedlog bio je da se autonomija naše države kao regije, veže za savezne organe nove Jugoslavije.

Protiv takvih ideja bili su revolucionari poput Avde Hume, Rodoljuba Čolakovića i Hasana Brkića koji su kod Josipa Broza Tita i Edvarda Kardelja zahtijevali ravnopravan status za BiH u jugoslavenskoj federaciji što je dovelo do sazivanja zemaljske konferencije za Bosnu i Hercegovinu.

Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a

Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine u 19 sati, a završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata.

Bilo je to prvo zasjedanje najvišeg državnog organa antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini koje se razvilo kao nosilac bh. državnosti. Njegov predsjednik je bio Vojislav Kecmanović.

Osnivačkoj skupštini prisustovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH. Tada je na zasjedanju ZAVNOBIH-a donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrdi njenih historijskih granica te je BiH definirana kao jedna od šest ravnopravnih republika tadašnje Jugoslavije.

Na sastanku u Mrkonjić Gradu udareni su temelji modernoj državi Bosni i Hercegovini obnovom državnosti koja je prethodno izgubljena kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije 1463. godine pogubljenjem posljednjeg kralja Stjepana Tomaševića.

Najvažniji zaključak ZAVNOBIH-a je potvrda činjenice da je Bosna i Hercegovina jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.

U noći sa 25. na 26. novembra 1943. godine u malom bh. gradu izrečena je istina, da BiH nije srpska, hrvatska ni muslimanska (bošnjačka), nego i srpska i hrvatska i bošnjačka, odnosno zemlja naroda Bosne i Hercegovine.

"Danas Narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovaće ravnopravno sa ostalim našim narodima u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije", istaknuto je.

Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a usvojena je Rezolucija kao politički dokument u kojemu je izražena volja delegata ZAVNOBiH-a da BiH uspostavi svoju državnost u obliku federalne državne jedinice ravnopravne Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Sloveniji.

Za narode Bosne i Hercegovine, Rezolucija Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, nakon viševjekovne tuđinske vladavine, donosi obnovu državnosti koju je BiH imala kao samostalna država u srednjovjekovnom periodu.

U uvodnom dijelu istaknuto je da su se "prvi put u historiji Bosne i Hercegovine sastali predstavnici srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda, povezani čvrstim bratstvom u ustanku s ciljem, da na osnovu rezultata oružane borbe naroda Jugoslavije i naroda Bosne i Hercegovine donesu političke odluke koje će otvoriti put narodima da urede svoju zemlju onako kako to odgovara volji i interesima".

Današnji dan, 25. novembar, jedan je od najznačajnijih datuma za Bosnu i Hercegovnu, a iako određene političke opcije negiraju ovaj dan kao iznimno značajan za sve građane naše države iz samo njima poznatih razloga, sjetimo se da je današnji dan proslava jasne poruke da BiH mora biti slobodna država zbratimljenih naroda.

Redakcija portala Klix.ba svim Bosancima i Hercegovcima čestita Dan državnosti!

Vezani članci

Komentari na članak

Prelistaj nove naslove »

DRAGAŠ Vrem.prognoza

Popularno

Anketa

Konvertor valuta

Video Foto

Vaktija Dragaš