Bošnjački učenici u Prištini u svojim učionicama do daljnjeg

Bošnjački učenici Osnovsne škole ‘Naim Frasheri’ u Prištini mogli su ostati bez svojih učionica koje su renovirali njihovi roditelji i nastavno osoblje, a zbog planova direktorice te škole, Shqipe Vlasaliu Mehmeti, da se u školi obezbjedi kancelarija za rad Koordinatora za kvalitet u nastavi, i kancelarija koja bi služila za konsultacije roditelja i nastavnog kadra. Direktorica Vlasaliu Mehmeti da njeni planovi nisu upereni protiv bošnjačke djece, te nagovještava da je za sad odustala od te ideje.

Bošnjački učenici u Prištini u svojim učionicama do daljnjeg

U pitanju su dvije učionice koje su namijenjene za učenike nižeg osnovnog obrazovanja, tj. za učenike od prvog do petog razreda, a koji kombinovanu nastavu pohađaju u poslijepodnevnoj smjeni.

Demir Marković je jedan od roditelja koji je finansirao i renovirao jednu od učionica 2016. Kako je rekao, one ranije nisu ispunjavale osnovne uslove za održavanje nastave. Jedna od njih je bila stomatološka ordinacija, obložena pločicima. U razgovoru za Radio Kosovo 2, Marković kaže da ne može da vjeruje šta se dešava i da ni na koji način ne može opravdati planove direktorice škole koja, prema njegovim riječima, učionice koje su kompletno uređene i opremljene privatnim sredstvima, želi uzeti i namijeniti za rad koordinatora. Tada je, dodaje, dobio garancije od bivše direktorice da će te učionice koristiti samo bošnjačka djeca.

“Prevazišli smo neke prepreke, u smislu da se stvore bolji uslovi za nastavu ali sada imamo situaciju da nam svu tu priču otežava uprava škole koja preko direktorice želi da prostorije u koje smo ulagali pretvori u nešto drugo a da našu djecu premjeste na drugo mjesto. Međutim, to nije nešto što želimo prihvatiti zato što su te učionice inicijalno bile opremjene i mi smo ulagali privatna sredstva, sredstva zajednica i sredstva udruženja, kako bi stvorili uslove u kojima želimo da naša đeca pohađaju nastavu. Sada se od nas traži da sav taj trud i svu tu investiciju ostavimo i da se djeca premjeste u učionice u kojima ništa nije ulagano“, kaže Marković.

Prema njegovim riječima, inicijativa za napuštanje tih učionica od strane direktorice škole počela je prije godinu dana.

Marković naglašava da su se, zbog nastale situacije, za pomoć obratili opštinskom Direktorijatu za obrazovanje, gradonačelniku Prištine, Shpendu Ahmetiju, zamjeniku ministra za obrazovanje, Bajrušu Sezairiju i tadašnjem koordinatoru za obrazovanje zajednica, Redžu Kojiću, a žalbu su uputili i  Američkoj ambasadi.

“Svi su oni na neki način pokušali da dopru do tog problema i učine šta mogu kako bi se on riješio. I tome u prilog, tada, prije oko godinu dana, smo mislili da je dogovor sklopljen i da se odustalo od ideje napuštanja učionica, ali ponovo se na neposredan način na učiteljice vrši pritisak da napuste učionice. A ono što se nudi kao alternativa, uopšte nije alternativa. Ona želi da nas potisne u učionice u kojima ništa nije ulagano od kako postoji ta škola. A pored toga, te učionice su izlolovane i nalaze se u samom ćošku škole, tako da djeca nemaju kontakt sa drugom djecom. Time se dolazi do zaključka da je priča o intengraciji naše djece neosnovana”.

“O ovom problemu sam obavijestio i Kancelariju za zajednice pri uredu predsjednika, kontakirao sam OSCE a namjeravam slati žalbu i na adresu Ombudsmana, pošto već žalbe u direktorijatu nisu urodile plodom, kao ni posjete gradonačelnika Ahmetija i zamjenika ministra obrazovanja”, zaključuje Marković.

Međutim, direktorica škole Vlasaliu Mehmeti navodi da njeni planovi za uređenje tih prostorija za potrebe rada koordinatora te stvaranje prostorije u kojoj bi roditelji mogli vršiti konsultacije sa nastavnicima nisu direktno upereni protiv bošnjacih učenika. Prema njenim riječima, s obzirom da u školi ne postoje druge prostorije koje bi se mogle da se koriste za te namjene, a da su preuređene učionice ranije već bile korišćene u tehničke svrhe, ideja je bila da učenici te dvije učionice nastavu održavaju u učionicama koje koriste Bošnjaci u prijepodnevnoj smjeni, te da se i sav inventar premjesti u tim učionicama.

Ali, kako naglašava Vlasaliu Mehmeti, zbog pritiska koji je stizao sa svih strana, od te ideje je trenutno odustala.

“Na osnovu odluke Ministarstva za obrazovanje, u suradnji sa opštinskim direktorijatom za obrazovanje, odlučeno je da u školi funkcioniše koordinator za kvalitet nastave a koji će pomoći u procesu i povećanju kvaliteta nastave. Takođe, u obavezi smo da odredimo jednu prostoriju u školi a koji bi služila kao mjesto gđe bi se vršile konsultacije između roditelja i nastavnika. I pored toga što u našoj školi nije bilo slobodnih prostorija, pokušali smo da pronadjemo alternativu tako što bi se dvije učionice koje trenutno koriste bošnjački učenici oslobodile za te namjene a da se cjelokupni inventar iz tih učionica premjesti u druge učionice u kojima nastavi pohađaju bošnjački učenici, a koje su u poslijepodnevnoj smjeni slobodne. Istovremeno, taj inventar bi mogli koristiti i učenici u prvoj smjeni, zašto da i oni nemaju dobre uslove? Ali, pošto nisam dobila podršku bošnjačkog nastavnog kadra jer bilo je rekacija uz obrazloženje da su u te prostorije uložena privatna novčana sredstva i da se te prostoje ne mogu koristiti u druge namjene, očekujem da će vremenom roditelji, nastavnici i učenici razmisliti da ukoliko je bilo privatnih ulaganja u školi da su ulaganja u interesu škole. Isto tako, ako se dođe do premeštanja iz jedne prostorije u drugu, opet je riječ o školskim prostorijama a sve u interesu kvaliteta nastave i rada škole, bez razlike da li se radi o bošnjačkoj ili albanskoj zajednici. Znači, nismo naišli na razumijevanje, odustali smo od te namjere. Možda će se vremenom situacija promijeniti jer smatram da se svaka investicija treba vršiti u ineresu škole, a ne zarad uskih interesa”, kaže ona.

Dok kada je riječ o samom nastavnom procesu na bosanskom jeziku, direktorica kaže da je uglavnom zadovoljna ali sa druge strane želi da vidi veće zalagjanje nastavnika. Jedan od većih problema ističe i nedostatak kvalifikovanog kadra te najavljuje mogućnost otvaranja konkursa za one predmete koji su pokriveni neadekvatnim kadrom.

Inače, nastava na bosanskom jeziku u Prištini broji mali broj učenika. Osnovno obrazovanje ove školske godine pohađa svega 16 učenika, dok je u srednjoj  školi 7 učenika.

Vezani članci

Komentari na članak

Prelistaj nove naslove »

DRAGAŠ Vrem.prognoza

Popularno

Nema aktuelnosti za danas!

Anketa

Konvertor valuta

Video Foto

Vaktija Dragaš