Komitet Evropskog parlamenta traži da Srbija uskladi politiku prema Kosovu
Spoljnopolitički komitet Evropskog parlamenta je ubedljivom većinom izglasao izveštaj o evropskim integracijama Kosova, u kojem se ocenjuje da je zemlja pokazala samo ograničeni napredak u reformama koje su vezane za Evropsku uniju.
Prema nalazima Evropskog parlamenta, ovo je posledica "stalne polarizacije među političkim partijama". U dokumentu takođe se navodi da je nedostatak međustranačkog konsenzusa negativno uticao na sposobnost skupštine i vlade da preduzme održive reforme.
Autor izveštaja je evropski poslanik Igor Solteš, koji je u dokumentu naveo i zabrinutost zbog "široko rasprostranjene korupcije; elemenata zarobljene države, nepotrebnog političkog uticaja, nepoštovanja pravednih suđenja i pravnih postupka, uključujući i slučajeve ekstradicije".
U izveštaju o Kosovu se upozorava da su kosovski građani jedini u regionu koji ne uživaju slobodu kretanja u evropskim državama.
Stoga, ovim izveštajem se poziva Evropska unija da bez nepotrebnih odlaganja odobri viznu liberalizaciju koja je "od vitalnog značaja" jer će poboljšati stabilnost i približiti Kosovo EU, tako što će poboljšati lakoću putovanja i poslovanja, istovremeno pomažući u borbi protiv krijumčarenja ljudi i korupcije.
Prištinske vlasti se pozivaju da uspostave poboljšani pravni okvir kako bi se omogućio sveobuhvatan pristup istrazi i krivičnom gonjenju, koji treba konsolidovati zamrzavanjem, konfiskacijom i vraćanjem imovine i pravosnažnim presudama u slučajevima korupcije na visokom nivou, organizovanom i finansijskom kriminalu, pranju novca kao i finansiranju terorizma.
U izglasanom izveštaju se izražava žaljenje zbog nespremnosti prištinskih vlasti da se bave slučajevima ratnih zločina. Poziva se zvanična Priština da dokaže svoju čvrstu i nedvosmislenu posvećenost specijalnim komorama i specijalnom tužilaštvu u Hagu, a izražava se i duboka zabrinutost zbog prošlogodišnjeg pokušaja članova Skupštine Kosova da ukinu Zakon o Specijalnom sudu.
Izveštaj primećuje da je došlo do smanjenja broja prijava za azil kosovskih državljana u evropskim državama. Kosovskim vlastima se priznaje da su uspešno radile na sprečavanju odliva stranih boraca, kao i u borbi protiv terorističkih pretnji.
U poglavlju koji se tiče normalizacije odnosa između Prištine i Beograda, izveštaj o Kosovu, kao i onaj o Srbiji, ima istu poruku: pozivaju se obe zemlje da primene sve postignute sporazume. Od kabineta pomagačice dijaloga Frederice Mogherini se traži da preda redovan izveštaj o stepenu implementacije postignutih sporazuma.
U ovom izveštaju se takođe ističe važnost ubrzanja "nove faze dijaloga", koja se odnosi na sveobuhvatnu normalizaciju odnosa Srbije i Kosova kroz pravno obavezujući sporazum.
Izveštaj se osvrće i na mogućnost razgraničenja između Kosova i Srbije. U konačnom tekstu se naglašava da Evropski parlament podržava i za njega je prihvatljiv svaki sporazum, samo ako je "obostrano usaglašen, te uzima u obzir ukupnu stabilnost regiona, kao i međunarodno pravo".
Posle ovog glasanja u Spoljnopolitičkom komitetu, izveštaj o Kosovu treba da bude izglasan na plenarnoj sednici u novembru, kada dobija formu Rezolucije Evropskog parlamenta.