Fridman: Za Kosovo nema rešenja bez odluke velikih sila, a one sada nisu motivisane za to

Kako će posle pandemije izgledati najmoćnije zemlje sveta, zašto je EU pala na testu i šta je potrebno da Beograd i Priština konačno postignu dogovor za Blic je govorio geopolitički stučnjak Džordž Fridman, osnivač i čelnik organizacije "Geopolitička budućnost“ i autor knjiga kao što su "Oluja pre mira“ i "Sledećih sto godina“.

Fridman: Za Kosovo nema rešenja bez odluke velikih sila, a one sada nisu motivisane za to

Kako će ova globalna virusna kriza s koronom uticati na vodeće svetske sile kao što su SAD, Kina, Rusija i EU?

Sve države će biti pogođene, ali kao što se i očekuje, najbogatiji imaju najviše prostora za pad. Uprkos tome, svako će se suočiti sa svojim jedinstvenim problemima. Kina i Nemačka su izuzetno zavisne od izvoza i teško će biti pogođene padom američke ekonomije, njihovog najvećeg kupca. Za Rusiju će glavno pitanje biti kolaps cene nafte. Politički ćemo videti sve veći fokus na naciju, kao što smo videli u EU. Političke ličnosti će se promeniti, ali mislim da je u ovom trenutku promena režima malo verovatna.

Šta mislite o tome kako Kina i Rusija šire svoj uticaj uporedo sa medicinskom pomoći?

Kina je upravo doživela ogroman ekonomski pad, pored nereda u Hongkongu koje nije mogla da suzbije, otkrića koncetracionih logora u Sindijangu i potpuno lošeg upravljanja virusnom epidemojom. Prodaja nekih lekova drugim zemljama neće bit nadoknada za ovu stvarnost. Što se tiče Rusije, to je zemlja trećeg sveta. Kao i većina zemalja trećeg svega, kako je Lenjin naglasio, zavisi od oko 30 odsto svog BDP-a, a 60 odsto nacionalnog budžeta dobija od prirodnih resursa, što je u slučaju Rusije nafta. Kao i sve zemlje trećeg sveta, ona ne može da kontroliše cenu temelja svoje ekonomije, a cena nafte je propala. Pre nego što može da utiče na globalni sistem, mora da razvije modernu ekonomiju. Ovo nije kritika Kine ili Rusije, jer rade najbolje što mogu. Kritika je onih koji ne uspevaju da ove zemlje shvate onakvima kakve jesu i umesto toga zamišljaju da te zemlje imaju moć koju nemaju.

Postoji li neka druga država koja bi u ovoj krizi mogla videti svoju priliku?

SAD su najveći uvoznik u svetu, a žive na samodovoljnom ostrvu. Globalno usporavanje će naravno, naštetiti SAD, a potrošnja će opadati. Ali veliki deo te potrošnje čini uvoz. Zemlje koje izvoze u SAD snosiće bar deo američkog tereta. Tako vidim da će SAD slabiti manje od ostalih zemalja i zato će poboljštati svoj ukupan položaj.

Da li se odnos snaga Zapad-Istok menja?

Zapamtite da Kina može da ponudi zajmove, ali ne može da pošalje flotu u Atlantik. Ona je regionalna sila. Ako pod Zapadom podrazumevate SAD, vidim da se njihov apsolutni položaj pogoršava, ali njihov relativni položaj ostaje netaknut.

U slučaju da se pandemija pogorša, šta bi se dogodilo kada bi SAD, Kina ili EU bile prisiljene na potpuno zatvaranje? Kako bi to uticalo na njihovu ekonomiju?

Bilo bi pogubno za sve tri. Ako bi do toga došlo, trebalo bi da se donese vrlo teška odluka o ekonomskom i ljudskom trošku. U dobokoj depresiji postoji i ljudski trošak.

Šta ako zemlja koja ima mnogo stranih radnika, poput Nemačke, pretrpi veliku ekonomsku krizu, šta bi to značilo za ostatak EU i za te strane radnike?

Nemačka se nalazi u veoma opasnom položaju jer zavisi od toga da druge zemlje kupuju njene proizvode. Nemačka je sledila imigracijsku strategiju koja je ograničila davanje državljanstva segmentu imigranata, verujem u isčekivanju dubljih ekonomskih problema u nekom trenutku. Što se tiče ostatka EU, svaki narod će morati da odluči šta će sa imigrantima koji budu isključeni iz Nemačke. Međutim, dugoročno gledano, samodovoljna Nemačka, koja prevazilazi izvoznu ekonomiju, imala bi koristi od ostatka EU tako što bi svakoj zemlji ostavila prostora da raste. Trenutno, Nemačka okviruje i obuzdava evropske ekonomije oko sebe, što je opasno u slučaju problema u nemačkoj ekonomiji.

Prema vašem mišljenju, kako će kriza kovid-19 i politička kriza u Prištini uticati na pitanje rešavanja kosovskog problema?

Mislim da kovid-19 nema uticaja na krizu, osim što je produžava. Osnovni problem je što postoje minimalne posledice za obe strane u održavanju trenutne situacije i mala motivacija vlada da naprave dogovor koji će uznemiriti njihovu političku bazu. Bilo koji znak pomirljivog ponašanja na bilo kojoj strani susreće se sa značajnom političkom opozicijom i bilo kakva nagodba koštaće svaku stranu više nego što će je javno mišljenje podržati. Činjenica je da obe strane mogu lakše da žive sa trenutnom situacijom nego što mogu sa procesom nagodbe.

Kada očekujete da se dijalog nastavi, šta mora da  se dogodi pre nego što dve strane budu za istim stolom?

Da bi se kosovski problem rešio, potrebna je spoljna sila da nametne nagodbu, ali sada nema sile koja je motivisana da to uradi. Stoga će se ova situacija povremeno menjati, ali suštinska stvarnost je da nijedna strana ne može sebi da priušti da da ono što druga strana mora da ima.

Vezani članci

Komentari na članak

Prelistaj nove naslove »

DRAGAŠ Vrem.prognoza

Popularno

Nema aktuelnosti za danas!

Nema aktuelnosti za danas!

Nema aktuelnosti za danas!

Anketa

Konvertor valuta

Video Foto

Vaktija Dragaš