Britnski mediji: Srbija peta na svijetu po "višku smrtnosti"

Prema tom istraživanju, na prvom mjestu liste je Peru, slijede Bugarska i Sjeverna Makedonija, a mjesto ispred Srbije zauzela je još samo Rusija. Broj zvanično evidentiranih slučajeva koronavirusa u Srbiji u posmatranom periodu je 7.030, dok je u istom periodu preminulo 30.210 ljudi više od prosjeka u posljednjih pet godina.

Ekonomist u svom članku ukazuje da ukupan broj smrtnih slučajeva uzrokovanih pandemijom koronavirusa nažalost može biti veći od prijavljenog broja, navodeći više razloga za tu pretpostavku. Prvo, zvanična statistika u mnogim zemljama isključuje žrtve koje nisu bile pozitivne na kovid-19 prije smrti – što može biti većina na mjestima sa niskim kapacitetima za testiranje.

Drugo, bolnice i matične knjige možda neće obrađivati izvode smrti nekoliko dana, pa čak i nedelja, što stvara zaostajanje u podacima. I treće, pandemija je ljekarima otežala liječenje drugih bolesti i obeshrabrila ljude da idu u bolnicu, što je, kako je navedeno, možda indirektno uzrokovalo povećanje smrtnosti od drugih bolesti osim kovid-19.

Znatno više smrtnih slučajeva od petogodišnjeg prosjeka

Kako su istakli autori istraživanja, jedan od načina da se objasne ti metodološki problemi je upotreba jednostavnije mjere, poznate kao „višak smrtnosti“, o čemu je pre godinu dana govorio i član Kriznog štaba dr Predrag Kon, poredeći broj ljudi koji umiru zbog bilo kog uzroka u određenom periodu sa višegodišnjim prosjekom broja smrtnih slučajeva.

Londonski nedjeljnik je koristio statističke modele za kreiranje polaznih osnova, predviđajući broj smrtnih slučajeva koji bi svaki region normalno zabilježio 2020. i 2021. godine. Nulta osnova predstavlja prosjek broja svih smrtnih slučajeva u jednoj zemlji u periodu od 2015. do 2019. godine, pri čemu broj iznad nule znači više smrtnih slučajeva nego što se očekivalo.

Analiza Ekonomista pokazuje da je u većini država broj takozvanih prekomjernih smrti (u poređenju sa osnovnom vrijednošću) veći od zvanično objavljenog broja smrtnih slučajeva od infekcije kovid-19.

Portal N1 već je pisao o sumnjama u tačnost podataka o broju preminulih od posljedica kovida u Srbiji koje su se pojavile u junu 2020. godine, a kulminirale krajem prošle godine, kada su navode o manipulaciji podacima iznijli i ljekari okupljeni u udruženju “Ujedinjeni protiv kovida“ (UPK).

"Prikrivaju prave podatke da bi imali čime da se hvale"

Da se u Srbiji skrivaju podaci o stvarnom broju umrlih od bolesti kovid-19 bio je „gotovo uvjeren“ i predsjednik Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije i član Savjeta UPK dr. Rade Panić, koji je u razgovoru za portal N1 iznijo tvrdnju da vlasti pribjegavaju prikrivanju tačnih podataka o preminulima “da bi imali čime da se hvale, jer sve što su do sada pričali epidemija im je izbila iz ruku“.

U prilog tim tvrdnjama išao je i zvaničan podatak Republičkog zavoda za statistiku (RZS) o broju preminulih u decembru 2020. godine, koji je bio veći za čak 6.805 u odnosu na desetogodišnji prosek broja umrlih u tom mjesecu. U istom mjesecu, prema podacima Instituta za javno zdravlje “dr. Milan Jovanović Batut”, broj preminulih od posljedica kovida-19 iznosio je zvanično 1.646.

Broj umrlih u Srbiji od 1. aprila do 31. decembra 2020. godine veći je za čak 15.372 u odnosu na isti period prošle godine, odnosno za 13.069 u poređenju sa desetogodišnjim prosjekom, pokazuju podaci RZS. Još veća razlika zabilježena u prvih šest mjeseci ove godine, kada su, prema zvaničnim podacima, u Srbiji preminule 14.302 osobe više od prosjeka za period januar – jun od 2010. do 2019. godine.