Bh. lingvisti: Novi Pravopis bosanskoga jezika odgovara današnjim potrebama govornika

Sandra Zlotrg, magistrica lingvističkih nauka iz Sarajeva i osnivačica Udruženja "Lingvist", smatra kako će novi Pravopis bosanskoga jezika biti koristan, kako u školama tako i u obavljanju poslova iz oblasti jezika.

"Nastavnice i nastavnici više ne moraju obnašati funkciju cenzora u učionici jer mogu poštovati učenički izbor da li će reći ili napisati lako ili lahko, općina ili opština. Lektoricama i lektorima je koristan jer su u korpus uključeni primjeri iz zakona i pravilnika. Jasnija su pravila za pisanje pravopisnih znakova i skraćenica. Lakše je naći potvrdu da se nešto piše ovako, a ne onako. Iz svih tih razloga novi Pravopis bosanskoga jezika je važan svima koji koriste bosanski jezički standard.", kazala nam je Zlotrg.

Prema njenim riječima, Halilovićev pristup u novom Pravopisu zasniva se na jezičkoj upotrebi. Kako kaže, u novom izdanju ostavljene su višestrukosti i data je sloboda govornicama i govornicima da izaberu oblik koji najviše odgovara njihovom stilu, odnosno kontekstu.

"Za dvadeset i kusur godina od prvog izdanja, jasno je da se oblici kao kahva, lahko i mehko nisu uvriježili u, naprimjer, administrativnom ili naučnom stilu. Prijevod možete čuti i pročitati jednako često kao i prevod. Utjecaj i uticaj. U poglavlju o pisanju riječi stranog porijekla vidimo da profesor nema puristički stav prema posuđenicama iz drugih jezika. Bilježi stanje kakvo jeste. Oduvijek smo posuđivali riječi iz jezika s kojima smo imali kontakt. Ništa nije drugačije ni danas. Neke riječi iz stranih jezika uvriježene su u upotrebi i pišu se prema izgovoru (pica, šoping, šou-program), dok se druge još nisu uklopile u jezički sistem pa se pišu i izvorno i prilagođeno (atačment i attachment, Fejsbuk i Facebook). Na kraju je data preporuka da se koriste domaće riječi ako postoje (ne gender ili džender, nego rod).", pojašnjava Zlotrg.

Ona dalje dodaje kako je posebno raduje što su u novom izdanju Halilovićevog Pravopisa primjeri generalno rodno osjetljiviji nego u prvom izdanju.

"Kroz cijelu knjigu nailazit ćete na doktorice, magistrice, asistentice, urednice, hafize i slično. Napokon možemo reći da su izlizani svi argumenti protiv rodno osjetljive upotrebe jezika.", istakla je Zlotrg.

Amela Šehović, dugogodišnja profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, govori nam kako u novom Pravopisu bosanskoga jezika uočava značajan odmak od strogo preskriptivnog pristupa u prvom izdanju.

"U ovom izdanju autor se opredijelio za dominaciju uzualne norme, što se posebno reflektiralo na uvođenje brojnih dubletnih rješenja, kao što su riječi opština i općina, podjednako zastupljenih u govoru prosječnoga korisnika bosanskoga jezika. Naravno, u opredjeljenju korisnika za jednu ili drugu formu značajni su i drugi faktori, često sociolingvističke naravi.", rekla nam je Šehović.

Liberalizacija pravopisne norme u drugom izdanju, smatra Šehović, diktirana je jezičkom stvarnosti i kao takva predstavlja jedan od njegovih najvažnijih kvalitativnih pomaka u poređenju s prvim izdanjem, ali ujedno ona kvalitativno doprinosi i procesu standardizacije bosanskoga jezika.

"Što se tiče dopuna u segmentu općih pravopisnih pravila, u ovom izdanju se obrađuju i neki novi segmenti ortografske norme. Tako je poglavlje o pravopisnim znacima prošireno pravilima koja se odnose na bjelinu, a novo je i poglavlje o pisanju simbola te o citiranju. Također, za korisnike i korisnice ovog Pravopisa zasigurno će biti koristan obimni Rječnik skraćenica, u kojem se navode i skraćenice koje često upotrebljavamo, a u pravopisnim priručnicima nisu uvijek navedene. Pored njih, u Rječnik skraćenica uvrštene su i one koje dolaze iz engleskog jezika, a danas su vrlo prisutne, poput skraćenica www, SMS, CIP i sl., uz koje se navodi izraz koji skraćuju. Kada se navode složene skraćenice, redovno se daje i njihov oblik u genitivu, što će razriješiti nedoumice prilikom korištenja nekih skraćenica u genitivu. Naime, da li je u tom kosom padežu nastavak -ja ili -a.", kaže Šehović.

U novom izdanju Pravopisa detaljnije je obrađen i način pisanja posuđenica iz engleskog jezika koji je danas nesumnjivo lingua franca, kako je to nekada bio latinski. Šehović nam pojašnjava kako zbog sveprisutnosti engleskog jezika pojedini autori smatraju da on uživa status dodatnog jezika, a ne stranog.

"Među posuđenicama u novom izdanju su i one koje su već duže u upotrebi, poput leksema imidž, pank, tinejdžer i dr., ali i lekseme relativno novijeg datuma upotrebe, poput leksema mejl, onlajn, selfi, veb itd., koje se mogu pisati transfonemizirano, ali i izvorno. Upravo ove lekseme često su predmet svakodnevne nedoumice izvornih govornika bosanskog jezika, tako da će im njihov detaljniji opis s aspekta ortografske norme zasigurno biti dragocjena pomoć.", ističe profesorica Šehović.

Ona na kraju dodaje kako smatra da će Pravopis bosanskoga jezika Senahida Halilovića biti od koristi svima koji bosanski jezik smatraju svojim maternjim jezikom.

Profesorica Amira Sadiković, koja 20 godina radi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na odsjeku Anglistika, govori nam kako novo izdanje Halilovićevog Pravopisa daje pravila koja odgovaraju jezičkoj stvarnosti.

"Pravopis se mijenja onako kako jezik živi, kako ga mijenjajuu korisnici tog jezika prema svojim potrebama. Novi Pravopis bosanskoga jezika uzima u obzir i sve ono što je bilo u prvom izdanju, a što korisnici nisu prihvatili. Savremena lingvistika uzima u obzir korisnika, njegove potrebe i mogućnosti. Novo izdanje ostavlja govorniku jezika mogućnost izbora, daje mu odgovor na savremene potrebe jezika i uzima u obzir promjene koje su se dešavale", naglašava Sadiković.

Novo izdanje odgovara i potrebama prevodilaca. Sve što je nedostajalo u prvom izdanju, kaže Sadiković, u novom izdanju je obrađeno onako kako to traži posao prevodioca.

"Pravopis je nešto što se radi u redovnim intervalima, jer on prati stvarnost. Ovo je bosanski jezik u ovom trenutku, a vidjet ćemo kako će biti u budućnosti", dodaje Sadiković.

Komentarišući prigovore pojedinaca na sastavljeno i rastavljeno pisanje glagola u futuru (bit ću ili biću), od kojih su obje varijante prihvaćene u novom izdanju Pravopisa, Sadiković govori kako je takav pristup odraz stvarnosti jezika.

"Bosanski jezik je uvijek davao mogućnost izbora i nikada nije imao vrlo stroga pravila kako su to često radili starinski preskriptivni pravopisi. U ovom slučaju se pokazuje savremenost lingvističkog pristupa, jer se korisniku daju i druge mogućnosti", zaključila je Sadiković.

Halilovićev novi Pravopis bosanskoga jezika ima 789 stranica, od čega su na 146 stranice data pravopisna pravila, dok su prilozi Rječnik vlastitih imena i Pravopisni rječnik koji čini najobimniji dio ovog izdanja Pravopisa. U izradi novog izdanja učestvovalo je 30-ak saradnika, članova Pravopisne komisije, većinom Halilovićevih nekadašnjih studentica i studenata.

Osim kao knjiga, novi Pravopis bosanskoga jezika je objavljen i kao aplikacija za mobitele koja će biti besplatna.

Izdavač je Slavistički komitet BiH, a redovna maloprodajna cijena je 60 KM.