Dragaš: Održana svečana akademija u povodu 28. septembra, Dana Bošnjaka

Nakon dobrodošlice gostima, uslijedilo je obraćanje organizatora, uz obrazloženje i informacije o aktivnostima.

Akademija je počela intoniranjem himne Repulike Kosova i himne Republike Bosne i Hercegovine “Ja sin sam tvoj”.

Prije prisjećanja na ovaj značajan datum, novinar, pjesnik i publicista, Mustafa Balje izveo je recital iz njegovog repertoara.

Bošnjak

On mene mi velji
Da ne som Bošnjak
Još mi velji
daleko si od Bosna
vo vene ti teče Radika
Bistrica
Torbeš si
Goranin

Želi
onako nepromišljeno
bez stida, brat moj
da prebroji mi krvna zrnca.
Pokušava da um mi prekroji
da poništi prvo svoje,
pa onda moje sjećanje.

A zna
i te kako dobro zna
da stariji sam mu brat
I Mesalijan sam
Fundogiagit
I Kuduger
I Katar
I Babun
I Torbeš sam
Pataren
Pa šta
i Goranin
Uklesano je u kamenu
U stećku s ljiljanima
Bogu sam mil

Putovah stoljećima
Znadoh gdje će noga
moga još
nerođenoga brata stati
Do vrela.
Do Bosone.
Bosne.
Vječne i
Svete.

Ta jednoga
smo kova.
Od iste zemlje
Iz istog izvora
dušu žednu pojimo.
Jest i proganjan
ubijan sam bio
al’ duša, mačem ne može.

Pitaj Saraj'vo
pitaj Neretvu i Drinu.
Ako ne znaš,
veća su moja krila
nego u Feniksa.
U meni je ona nit svilena
skovana titanom
planinskim vijencima okićena
Satkana u jedno veliko
Srce – BOŠNJAČKO.

Počuj ga
ono će ti reći
Bošnjak sam.
Makar u milion
komada rasparčan.

Al’ znam i to
što nisam.
Nisam slijep, ni gluh.
Na nišanu je moje ime

(Odlomak iz knjige Ademov mjesec, autora Mustafe Balje)

Uslijedio je kratak historijski osvrt na Svebošnjački sabor 27. i 28. septembra 1993. godine.

“U opkoljenom Sarajevu 27. i 28. septembra 1993. godine, uz prisustvo oko 1000 vodećih intelektualaca, književnika i političara, održan je Svebošnjački sabor, na kojem je prihvaćena inicijativa, akademika rahmetli Muhameda Filipovića i književnika rahmetli Alije Isakovića, da se povrati historijsko ime Bošnjak, a da se musliman koristi samo u domenu konfesijske odrednice ili oznake”, prisjetili su se prisutni na ovaj veliki događaj za sve Bošnjake.

Citirani su intelektualci koji su govorili na saboru, Alija Isaković, Alija Izetbegović, Muhamed Filipović, takođe pročitan je dio iz Besjede o Bošnjacima od akademika Ferida Muhića. Posljednji u nizu citiranih je Ruzmir Hajdarlar čije riječi u cijelosti prenosimo:

“Bošnjaci su povijest duboko urezani u kamenim bogumilskim “spavačima”, žuboru nemirne Neretve i tišini kanjona krivudave Drine, šarenilo cvijetova padina Šar-planine i njenih hladnih kajnaka, plavetnilu neba Pešterske visoravni, ezanu sa čaršijskih džamija, klepetanju nanula, šuštanju dimija, abdeskim kapljicama sa sebilja, mirisa svježe ispečene kahve poslije sabah namaza.

Utisnuti u suprostavljenim rukama zulumćara, kostima nedužno prognanih i svirepo pobijenih. Oni koji su svakog spremni domaćinski prihvatiti i uzeti u naručje, sa mjesecom, krstom i zvjezdom. Pružiti im gostoprimstvo i nadoknaditi izgubljenu toplinu doma svoga, prihvatiti ih u zagrljaj umjesto zabrinute majke i utješiti ih riječima njihovog babe.

To su Bošnjaci. Vjerovali su, a lagali su ih. Davali su, a uzimali su im. Gušili su ih, a oni su otvarali srca i punili im pluća. Ali, to su Bošnjaci. Oni koji halale, a znaju da možda time i nanose štetu sebi, ali oprost je duboko u njihovim genima, a zaborav njihova mahana. Njihov je jedini cilj zadovoljstvo i smiraj, vratiti se u bijelim kefinima i čistog obraza kod Stvoritelja, Uzvišenog Allaha dz. š. A dok su na dunjaluku, to su Bošnjaci… Uvjek svoji, nikad nečiji i ničiji.”

inaida Elmazi je pročatala čestitke od BZK Preporod i predsjednika Sanjina Kodrića i čestitku Esada Rastodera, predsjednika Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku.

“Svim Bošnjacima širom Kosova, a posebno Bošnjacima iz Dragaša sretan praznik 28. septembar Dan Bošnjaka”, stoji u čestitki predsjednika BZK Preporod iz Sarajeva Sanjina Kodrića.

Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku, u čestitki navodi da je ovaj dan najznačajniji u historiji Bošnjaka jer se obilježava povodom odluke na zasjedanju Prvog Svebošnjačkog sabora u Sarajevu 28. 09. 1993. godine na kojem je usvojena Deklaracija o vraćanju imena Bošnjak umjesto dotadašnjeg etničkog naziva Musliman. On je naglasio da mu je čast da u ime Bošnjačkog Saveza Crne Gore u Njujorku i u svoje ime čestita “Dan Bošnjaka” svim Bošnjacima širom svijeta, a posebno Bošnjacima u Dragašu.

U toku svečanog dijela na akadimiju su pristigli predsjednik opštine Dragaš sa potpredsjednicima i direktorima, kao i Ministar regionalnog razvoja Enis Kervan.

Nakon završenog svečanog dijela, obratilo se nekoliko gostiju.

Najprije se obratio predsjednik opštine Dragaš Šaban Šabani. Nakon predsjednika obratio se ministar Enis Kervan koji je tečnim bosanskim jezikom čestitao nacionalni praznik.

Prof. dr. Sadik Idrizi govorio je o značaju ovog datuma.

“Želim da vas podsjetim da je ovaj dan značajan, zato što su Bošnjaci prije toga gotovo jedan vijek nakon što je ove prostore napustilo Osmansko carstvo bili bez imena. Oni su imali svoju vjersku pripadnost, odnosno vjersko ime. Nijedan drugi narod u svijetu se nije nazivao vjerskim imenom, čak su se u jednom periodu muslimani odnosno Bošnjaci izjašnjavali kao neopredjeljeni. Dakle bilo im je ponuđeno da se izjašnjavaju ili kao Srbi ili Hrvati a treća mogućnost je bila da budu neopredeljeni. Oni su izabrali tu mogućnost sve do momenta dok su mogli da se slobodno izjasne kao Bošnjaci. Mi ovdje u Gori imamo svoje specifične odlike. Ja sam Goranin, ali to je moje mikro određenje, to je moje regionalno, kao što je Opoljac, kao što je Sandžaklija, ali ja želim da imamo pripadnost, da pripadamo narodu, a narod je autobus, ili ćete ići u autobus ili ćete ostati da idete pješke, ako budete neka grupacija koja ne pripada narodu ićićete pješke. Biti Bošnjak je stanje duha, ako budeš Bošnjak imaš stolicu na koju sjediš u autobusu, imaš broj u avionu, imaš broj”, naglasio je Idrizi i nastvaio:

“Islam je naša osnovna identifikacija, bez Islama ne možeš biti Goranin. Cijelokupna naša tradicija je vezana za Islam, od rođenja do smrti. Kad se dijete rodi izuči mu se ezan na uši, a kad umre umire u ćefin. Dakle, cijelokupna naša identifikacija je vezana za Islam.
I samo još jedna napomena! Tog 28. septembra 1993. godine u Sarajevu među potpisnicima deklaracije o vraćanju nacionalnog imena, nalazi se i jedan Goranin, veliki čovjek poznati profesor, profesor doktor Muhamed Nezirović, koji je jedan od najpoznatijih romanista na svijetu i prevodilac sa španskog, francuskog i latinskog jezika, dakle ovog dana da se prisjetimo i Muhameda Nezirovića iz sela Borje”, kazao je Idrizi.

Prisutnima su se obratili i potpredsjednik iz nevećinskih redova Šerif Aga i zamjenik u Ministarstvu za rad i socijalnu brigu Adnan Redžeplar.

Gost akademije bio je i Samir Zoranić, predsjednik BINKI-Peć. Bilo je gostiju iz Prizrena i drugih krajeva.

Na kraju gosti su pozvani na koktel koji je upriličio supermarket i hotel “Meka”.

Nakon svečane akademije održan je okrugli sto i izložba literarnih i likovnih radova. U povodu ovog značajnog dana svim školama su poklonjene lopte.

Ove godine, odlukom Vlade Kosova, finansijska podrška revijalnim praznicima, kao što su nacionalni dani, ukinuta je, pa je realizacija obilježavanja Dana Bošnjaka svedena na dobru volju ili na aktivnosti nevladinog sektora, što svakako ukazuje na neophodnost nekog nacionalnog tijela koje bi i o ovom, kao i o mnogim drugim problemima permanentno vodilo brigu.

Organizatori ovogodišnjih svečanosti su BZK Preporod i KOPO Memlečet.