U Novom Pazaru, održana promocija druge zbirke pjesama Elme Selimi

“Zakasnićemo da budemo ljudi”

Promocija drugog pjesničkog djela Elme Selimi, pod nazivom "Zakasnićemo da budemo ljudi", održana 23. juna, u velikoj sali KC-a u Novom Pazaru, izazvala je posebnu pažnju ljubitelja pisane riječi,

O knjizi su govorili: Akademik Prof. Dr Ferid Muhić, Dr. Sadik Idrizi, ujedno recenzenti knjige, te urednica izdanja Hasna Ziljkić. Stihove iz knjige su kazivali: Luka Gemaljevic i Džejlan Berović, dok je program vodila Stefana Jovanović, dok je muzički obogaćen izvedbama na flauti, gitari i violini. (Džemila Ugljić, Esma Misirlić i Zehra Mušović)

 

„Nakon “Nepotrebnog ambijenta”, prve knjige kojom Elma smjelo istupa u javnost, tada kao maturant u srednjoj školi, danas se još više odvažila i, kao autor, potpisuje još jedan rukopis, predstavljajući na taj način i sebe i svoja promišljanja i svoje spisateljske mogućnosti”, naglasila je u svom uvodnom izlaganju, urednica izdanja, Hasna Zuljkić, pozivajući prisutne u otklanjanju Elmine bojazni da „nećemo biti dobri ljudi”.

“Elma ne kaže da nismo ljudi. Ne kaže ni da smo zakasnili. Već kaže „možemo zakasniti“ – uz dalji optimizam u njenom promišljanju. Prednost je to što je i ona kao autor mlada i što se ne predaje, nego želi da se ova svjetlost koja se nazire u daljini podigne. Kao takav, ovaj rukopis svojevrsna je poruka... I opomena.

Kao neko ko je radio na ovom rukopisu, intervenišući i sugerišući – imala sam želju da se o ljudskosti, priča, da ne zaboravimo da u svakoj situaciji možemo nešto dobro uraditi. Da se manemo letargije i upremo sva čula u prepoznavanju zla, da povratimo smjelost i hrabrost, da se udružimo protiv zla, da se borimo za univerzalne vrijednosti... “, kazala je Ziljkić.

Dr Sadik Idrizi Aljabak, književnik i prevodilac, ujedno i recenzent knjige, u besjedi o djelu Elme Selimi, istakao je da autorica knjigom pjesama „Zakasnićemo da budemo ljudi“, čini novi poetski iskorak i nastavlja „plišani hod kroz fantastični svijet poezije“. 

„Elma, zapravo, ne piše poeziju. Ona se s njom budi i sa njom odlazi na spavanje. Ona čak i sanja u poeziji, jednostavno obitava i živi s njom i u njoj. Pisanje je samo stvar inspirativnog trenutka i tehnike. Antiteza, metafora i oksimoron joj najviše odgovaraju i za njima rado posegne. Ona želi, i potovo uvijek uspjeva, da od metafore načini nešto novo, nešto drugačije od običnog i svakodnevnog. Pjesme joj nastaju u različitim situacijama i ambijentu: na velikom odmoru, u marketu, na logorovanju, i uvijek su nove, izvanredno oblikovane. Njena poezija je sva u kontrastima, ima modernu frakturu i urbanu podlogu. Njena pjesma je ekstravagantna, lepršava, emocionalno bogata, dok oštrinu i dubinu izraza pojačava stilskim modeliranjem. Uočljiva je i nevjerovatna lakoća slaganja i kombinovanja riječi, Lakoća kojom život pretvara u riječ, i obrnuto“, dodao je Dr Idrizi.

Inspirativna je bila besjedi o djelu Elme Selimi, Akademika Prof. Dr Ferida Muhića, jednog od recenzenata.  
 ”'Bila je sama ivica ljeta, za ljubav još najbolje doba.'
Zašto počinjem ovim stihom? Večeras je 23. juni, prekjuče je bio 21. juni – kada je počelo ljeto. Rub između postojanja i nepostojanja, između bivanja i nebivanja, između iskustvenog i transcendentnog.  Govorim o ovome što se danas događa, jer nas podsjeća na tu ključnu situaciju u životu, situaciju 'ivice ili ruba'. I ova knjiga je knjiga sa ruba! 'Zakasnićemo da budemo ljudi' – hoćemo li zakasniti? Pitanje podrazumijeva da možda i nećemo, ali da smo vrlo blizu toga da zakasnimo, dakle da smo na rubu. A počeo sam sa ivicom ljeta, jer je ovo dan koji je na samoj ivici ljeta i zato što je i Elma Selimi na samom rubu ljeta. Moglo bi se reći da su njena ramena još u proljeću, ali njen um i glava već polako ulaze u onaj žar ljeta, onaj, takoreći, drugi dan u ljetu; sa svojom 21 godinom, ona je taman na tom rubu i ova knjiga je sva na tom rubu, čak i podnaslov 'Hakovanje rođenja' a onda i njen matični broj ukazuju na taj rub. Jer i rođenje je rub i rođenje je situacija ivice, 'iz nebivanja u bivanje', 'iz nepostojanja u postojanje'. I ova knjiga dramatično naglašava jedan trenutak koji je bitan za opstanak planete i onoga što se naziva CONDITIO HUMANA ljudskog svijeta, svijeta koji zaslužuje biti nazvan ljudskim, jer biti čovjek ne podrazumijeva  biti pripadnik onoga u naučnoj klasifikaciji bića koji se naziva 'homo sapiens', jer najveće brutalnosti su vezane za to isto biće, brutalnosti kakve ne postoje nigdje u prirodi. Conditio humana kao ljudski svijet je doveden na rub. U tom smislu ova knjiga ujedinjuje mnogo – od privatnih doživljaja ruba, od prelaska adolescencije u zrelost, iz pripreme za život u život, iz te individualne perspektive naglo, ali uvjerljivo se širi na onu perspektivu koja prevazilazi okvire regiona Evrope i ulazi u okvire čovječanstva, svi smo na rubu”, naglasio je Muhić i dodao:

“Krenimo od ove knjige, ona je zaista na rubu ljeta. Ali ljeto ima dva ruba. Jedan je ovaj rub, kad iz proljeća prelazite u ljeto kad sve ono što je najavljeno u proljeću postaje i dozreva u ljetu. Ovo je uspon, uzlet, ovo je uzvišavanje i duše i tijela, proljeće od vegetacije do svega, do sunca, do toplote, do sazrijevanja i dozrijevanja, znači uvećavanje i onda onaj zenit julski, avgustovski žar koji još treperi, i onda imate onaj drugi rub ljeta — ivicu kojom se ljeto dodiruje se narednom sezonom, jesen je taj rub. Jesen je doba melanholije i sabiranja rezultata.

Možda će za tridesetak ili pedeset godina Elma napisati sličnu knjigu, sa onog drugog ruba, ali sada piše knjigu sa ovog prvog ruba, sa ivice ljeta kada, sve što je u ovoj knjizi, najavljuje još intenzivnije razvijanje svega onoga što je tu za sad već oblikovano, ako ne sasvim, kao cvijet, već kao slutnja cvijeta. I ova knjiga je u velikoj mjeri slutnja, ali i pojava. Ona najavljuje mnoge stvari koje su tu i koje su izvedene baš iz te ideje, baš iz tog ruba. Gledati sa ruba velika je privilegija! Mi uglavnom gledamo iz horizontale, ali gledati sa ivice znači pogledati sa jedne privilegovane pozicije“, dodao je Akademik Muhić.

Organizator ovog događaja je bio Kulturni centar Novi Pazar, dok za dekoraciju scene, ketering i ostalo, zaslužni su:”Eka make up“, Torte „Sani“, Rasadnik cvijeća „Sebečevo“, knjižara „Bookstore Tutin“, studio „WoodenBox“, i studio Rade Šopen.  

Mustafa Balje

Vezani članci

Komentari na članak

Prelistaj nove naslove »

DRAGAŠ Vrem.prognoza

Popularno

Anketa

Konvertor valuta

Video Foto

Vaktija Dragaš