Zaboravljeni đaci škole u Papraćanu

Safeta svakodnevno u jednoj učionici predaje učenicima drugog, četvrtog i petog razreda, ukupno njima sedmoro, dok učenika u prvom i trećem razredu nema.

Kako je izjavila za Radio Kosovo 2, program na bosanskom, nastava na bosanskom jeziku u toj školi se od svog osnivanja izvodila kombinovano.

"Veoma je teško, mada ja radim pod takvim uslovima već 15 godina i navikla sam se. Ali, komlikovano je sprovesti plan i program. Dešava se da održavamo i dopunsku nastavu ako ne stignem da odradim nastavne jedinice koje su predviđene planom. Bilo bi lakše da su dva odjeljenja ali ako već postoji treće odjeljenje to je već komplikovanije. Obično najprije držim po dva časa bosanskog jezika. Ako, recimo, učenicima trećeg razreda predajem novu lekciju, onda ostale učenike angažujem da rade na nekoj temi ili na obnavljanju lekcije".

Najveći problem u nastavi, kaže, je nedostatak udžbenika.

"Teško dolazimo do udžbenika. Ja se nekako snalazim. Ranije sam dobavljala udžbenike iz Bosne a sada najviše iz Vitomirice. Dok je u Ministartvu obrazovanja bila gospođa Enesa Kadić ona mi je pomagala, slala mi je udžbenike. Trenutno nam nedostaje udžbenik iz matemaike. Veći broj učenika koristi matematiku na albanskom jeziku jer na bosanskom nemamo, konkretno hvali nam matematika za 2. i 5. razred. Ostale knjige imamo jer ih nasleđujemo od učenika iz prethodnih generacija. Dakle, problem su udžbenici koji se popunjavaju, poput matematike a koji se ne mogu prenijeti na sljedeću generaciju", kaže Berisha.

Berisha i dalje radi po starom kurikulumu a zbog toga što, kako je kazala, nema uslova da sprovodi novi plan i program.

"Nemam ni dokumentaciju, nemam ni dnevnik koji bi pratio novi kurikulum. Jedan učenik je prošle godine bio u prvom razredu, nisam imala ni dnevnik a nisam bila pozvana ni na obuku za primjenu novog kurikuluma. Sada sam i u drugom razredu trebala da radim po novom kurikulumu, međutim ništa nemam, imam običan dnevnik koji sam koristila i ranije", navodi.

Ona ukazuje i na nedostatak suradnje sa zvaničnicima nadležnog ministarstva.

"Za ovih 15 godina koliko radim u bosanskoj nastavi nikada nas niko iz Ministarstva obrazovanja nije posjetio. Ponavljam, dok je u ministartvu na mjestu za zajednice bila gospođa Kadić sarađivala sam sa njom, ona mi je slala udžbenike ali sada poslije njenog penzionisanja ne znam ko ju je zamijenio. Trenutno najviše saradjujem sa osnovnom školom u Vitomirici i direktoricom Dragom Babačić jer mi u opštini Dečane nemamo koordinatora nastave, jer smo jedina škola u kojoj se izvodi bosanska nastava", zaključuje učiteljica Safeta Berisha.

Ekipa programa na bosanskom jeziku ovu školu je posjetila u srijedu, 10. oktobra. Nakon kontaktiranja Ministarstva obrazovanja i zamjenika ministra Bajruša Sezairija i razgovora o ovoj školi, Sezairi je u utorak 16. oktobra objavio na Facebooku da je posjetio ovu školu.

"Službena posjeta Osnovnoj školi 'Jusuf Gervala' u selu Papraćane u opštini Dečane. Direktor škole Avdyl Shala upoznao me je sa svim problemima u školi. Čast mi je bilo i drago čuti od učiteljice u nastavi na bosanskom jeziku, Safete Beriša, koja kaže da sam prvi zvaničnik iz bošnjačke zajednice koji je posjetio ovu školu u poslednjih 15 godina, od kad ona radi u ovoj školi. Direktor škole, kao i učiteljica, su izrazili veliku zahvalnost na posjeti, i što sam učenike u nastavi na bosanskom jeziku obezbjedio sa novim udžbenicima", napisao je Sezairi.

Inače u ovom kraju ima oko desetak kuća Bošnjaka ali to ih nije spriječilo da se godinama bore da očuvaju nastavu upisivanjem svoje djece na bosanskom jeziku.

I direktor škole Avdyl Shala je u izjavi za program na bosanskom jeziku - Radio Kosova 2, kazao da se nastava na bosanskom jeziku odvija normalno, ali ponovio problem nedostatka udžbenika.

"Ono što je nastavi potrebno je veće angažovanje kako bi se obezbijedili nastavni tekstovi i ostala didaktička sredstva", kazao je Shala.

On je posebno istakao da u školi nikada nije bilo problema na etničkoj osnovi i da se svi učenici podjednako tretiraju. 

Najla Kuč je jedna od četiri učenika 4. razreda. Kaže da nema problema u odvijanju nastave ali bi željela da ima više bošnjačkih učenika.

"U školi je sve u redu, učimo i nema nikakvih problema. Nakon nastave svi se zajedno družimo, ali ipak bih voljela da ima više učenika", kaže Najla, koja je inače odličan učenik.

Da ima više drugara želja je i Hakije Šarovovića, učenika 2. razreda.

"Meni je u školi lijepo i od predmeta najviše volim matematiku. I ja bih volio da imamo više drugara i drugarica".

Kosovski zakoni garantuju jednako obrazovanje za sve zajednice na Kosovu, što znači da svako dijete ima pravo da uči na svom maternjem jeziku. Tako se nastava širom zemlje odvija na četiri nastavna jezika, na albanskom, srpskom, bosanskom i turskom na svim nivoima.

Iz Ministarstva obrazovanja rekli su prethodno da na Kosovu postoji 28 osnovnih i 14 srednjih škola gdje se u jednom školskom objektu odvija nastava na tri jezika, na albanskom, turskom i bosanskom jeziku.

Nastava na bosanskom i turskom jeziku odvija se na svim nivoima, od predškolskog do unverziteta, i ona je organizovana uglavnom u opštinama gdje žive pripadnici ovih zajednica, u Prištini, Mitrovici, Peći i Prizrenu.