Prizren: Promocija dva romana akademika Enesa Karića iz Sarajeva

Promotor izdanja na bosanskom je bio prorektor Univerziteta u Prizrenu, dr. Sadik Idrizi, profesor bosanskog jezika, prevodilac, književnik i publista, dok o izdavačkom poduhvatu na albanskom jeziku, prevodilac romana "Pjesme divljih ptica" (na albanskom "Kënget e zogjve te egër"), Ben Andoni, prevodilac Karićevog djela i poznati publicista i novinar iz Tirane (Albanija). Svoje impresije o Karićevim romanima je iznio i Azmir Jusufi, magistar islamskih nauka, kome je kroz studije u Sarajevu bio profesor, sam autor romana. 

Odlomke iz romana je dvojezično govorio mladi glumački talenat Edis Galjuši, pjesnik i publicista.

U ime organizatora, nevladine organizacije "Relax" iz Prizrena, gostima je dobrodošlicu poželio moderator, novinar i pjesnik Mustafa Balje, koji je u prvom dijelu programa govorio kako je došlo do realizacije ovog projekta.

"Sve je počelo razgovorom s našim zajedničkim prijateljem, Karićevim i mojim, Mirsadom Maglajcem, koji je donedavno službovao ovdje u Prizrenu, u njemačkom KFOR-u. Njemu odajemo veliku zahvalnost i zbog njegovog nesebičnog angažmana na promociji multireligijskog i multijezičkog mozaika, koji je satkan u samom gradu Prizrenu", naglasio je Balje.

Akademik Enes Karić, autor ovih romana, nažalost nije mogao da dođe na ovu promociju, dok se prisutnima u sali obratio putem video linka.

Izražavajući zahvalnost svima koji su inicirali i realizirali promociju njegova dva romana, Karić je, među ostalim kazao da su njegova djela antiratna te da nose, prije svega, islamsku humanističku i antiratnu poruku.

"Roman Pjesme divljih ptica, koga su mnogi književni kritičari prikazivali na njemačkom, albanskom, bosanskom, hrvatkom, turskom i na drugim jezicima, uzima u obzir današnji, doista veliki, opasni, teški ćorsokak u kojem se nalaze muslimani u ophođenju sa svojom vjerom. Roman je antiratni i želi da istakne značaj humane poruke vjere u Boga. Vjera u Boga je odgovornost a ne privilegija. Kroz ovaj roman je vjera u Boga prikazana kao nešto veoma značajno za ljude koji se opredijele da budu vjernici. Prema tome, oni treba da izbjegavaju nasilje, treba jedni drugima da upućuju lijepe riječi… Meni je neobično drago što je roman svojevrsno historijsko hodočašće i što je izmamio veliku pažnju i sama vaša promocija, koju danas organizirate, koju je Mustafa Balje pokrenuo, svjedoči o vrijednosti poruka ovoga romana. Ovaj roman ima veoma dobru recepciju i želim da ona bude poput inicijalne kapsule, da i drugi moji romani dožive značajnu recepciju", rekao je romanopisac Karić, koji se u nastavku osvrnuo i na roman "Jevrejsko groblje", koji je preveden na albanski.

"Ovaj roman je objavila izdavačka kuća LOGOS A iz Skoplja, zahvaljujući velikom zalaganju Nexhata Ibrahimija i Adnana Ismailija, kojima se od srca zahvaljujem. Kao i prevodiocima, svima vama. Želim da dodam da je roman Jevrejsko groblje izašao i na njemačkom jeziku u Berlinu. Napominjem da je moj putopis Crni tulipan, objavljen na pet jezika, arapskom, engleskom, njemačkom, turskom i na bosanskom. To svakako mene ohrabruje da nastavim sa pisanjem, ako Bog da, književnih djela koja će uvijek nositi jednu islamsku humanističku poruku. To je moje književno opredjeljenje", dodao je Karić u video poruci. 

U nastavku programa, moderator Balje je naglasio da prvi roman Enesa Karića “Pjesme divljih ptica” objavila je izdavačka kuća Tugra u Sarajevu, prije osam godina te da su ponovljena četiri izdanja ovog romana na bosanskom, a nedavno je objavljen na slovenskom u Ljubljani i na albanskom u Tirani. 

“Ovo je roman povijesnoga ishodišta, objektivnoga književnoga realizma, lirizma i psihologizma. U književnom su fokusu Mostarlije i Sarajlije iz druge polovine 16. stoljeća, s muslimansko-bošnjačkom etikom i psihologijom koja je do danas u svojem temelju ostala ista. Najveći dio romana opisuje sukobe između tarikata u Sarajevu, u kojima je sudionik i središnji lik romana Skender Humo - muderis Gazi Husrevbegove medrese u Sarajevu”, dodao je on.

Sarajevska izdavačka kuća "Tugra", dvije godine nakon "Pjesme divljih ptica", dakle 2011., objavila je i "Jevrejsko groblje".

 U drugom dijelu programa govorili su promotori. Najprije, dr. Sadik Idrizi, književnik, književni kritičar i prevodilac.

"Čitajući roman Pjesme divljih ptica, čija je radnja smještena pred kraj 16. vijeka, uvijek sam pred sobom imao sliku trenutnog stanja muslimana na našim prostorima, pa i u svijetu. Dakle, roman je posve aktuelan, čak bi se moglo reći da je 'angažiran'. Motivima iz daleke prošlosti Karić je naslikao trenutno stanje u Bosni, i oko nje. 

Roman ima više značajnih elemenata po kojima će se pamtiti i biti u vrhu bošnjačke savremene književnosti. Prije svega, ovo je antiratni roman, jer se od rata distancira i prema njemu ima posve negativan stav. Roman opisuje stanje u Bosni poslije bitke na Lepantu, ali su slike identične sa onima nakon ratova iz devedesetih prošloga vijeka.

Roman je višedimenzionalan, što je odlika savremenih i kvalitetnih romana. Lirizam zauzima posebno mjesto u romanu, zapravo ovo je lirski roman, jer toliko zvuka i poezije se rijetko može naći u našoj književnosti. Ponekad vam se čini da čitate lirske impresije, ili da stojite pred slikama velikih majstora.

Ne pominjem radnju, niti događaje, čak ni likove romana, koji su tako reljefni i plastični. Roman treba pročitati i doživjeti. Sve drugo bila bi obična improvizacija. Što god kazali o romanu, nije dovoljno. Ostaće puno toga nedorečenog, neiskazanog", istakao je Idrizi. 

O romanu "Jevrejsko groblje", Idrizi kaže da pripada novom vremenu, odnosno za temu ima zadnji rat u Sarajevu i BiH. 

""Dobro se sjećam tih godina. Sjećam se nemoći da pomognem mojima u opkoljenom Sarajevu. Sjećam se da sam preko humanitarne organizacije ADRA sa sjedištem u Skoplju pokušao poslati pakete sa hranom, ali, kad sam stigao tamo, dobio sam odgovor da su njihove prostorije prepune hrane i da ne garantuju isporuku. Poslije rata saznao sam da moji nikada nisu dobili pakete." Ove slike su me pratile dok sam čitao Jevrejsko groblje", naglasio je Idrizi.

U nastavku je prevodilac "Pjesme divljih ptica" (Këngëet e zogjeve te egër), Ben Andoni, inače poznati novinar i publicista, iznio svoje percepcije o angažmanu tokom prevođenja ovog Karićevog djela.

"Ovaj roman je svojevrsni poziv na razmišljanje vjerskog diskursa u književnom tekstu. Pjesme divljih ptica su došle kao dobar povjetarac u turbulentnim vremenima u našoj zemlji, kada se vode rasprave o identitetima, a pogotovo o vjerskom suživotu. Najveća poteškoća pri prevođenju ovog romana je bila kako održati autorovo čudo izražavanja i mirni pristup prikazivanja stanja u islamskom svijetu. Autor razmatra pitanja identiteta, vjere, politike i kulture, ugrađenih u povijesnoj matrici. Karić putuje sa sudbinama svojih likova i razmišlja o jeziku pisanja i njegovoj vezi sa čitateljem. Jedan element koji bih primijetio je ljubav prema jeziku i način na koji autor piše religijski rječnik u književni tekst", kazao je Ben Andoni, dodajući da "likovi u romani Pjesme divljih ptica, oživljavaju njihove veze, intimnu percepciju vremena i prostora, sliku epoha, ali je njihovo simboličko značenje jasno i neodrživo prema sadašnjosti: intrige, religiozni i etnički sukobi obilježavaju život ljudi i njihov odnos prema prostoru u kojem žive".

Svoje impresije o djelima Karića iznio je i Azmir Jusufi, magistar islamskih nauka, bivši student i njegov saradnik.

"Nema sumnje da u posljednjoj deceniji, jedna od poznatijih književnih ličnosti jeste i teolog, publicista, politolog i romanopisac, akademik Enes Karić. Kao jadna od najeminentnijih javnih ličnosti u Bosni i Hercegovini, daje svoj veliki doprinos svojim književnim opusom, sa raznovrsnim tematikama: vjerskim, političkim, edukatvno-obrazovnim, moralnim, itd... Akademik Enes Karić je jedan od onih koji ulaže ogroman trud kako bi u masu reflektirao pozitivnu energiju: suživota, napretka, suradnje, ljubavi i uzajamnog poštovanja među ljudima, prvenstveno među Balkancima, pa i šire. Ovaj duh, volja i pogled balkanski narodi zasigurno trebaju pratiti, a naročito njihovi suvremeni pjesnici i prozaisti, koji su poznati u određenim balkanskim državama. Samom činjenicom da se samo ovakvim pogledima mogu ublažiti povijesne činjenice i netrpeljivosti među narodima, koji su nekoliko puta bili u sukobima i konfliktnim situacijama među se. Jedan ovakav način razmišljanja i djelovanja može odvesti balkansku populaciju k progresu njihove svijesti i stanja, i proći preko svih gorkih zbivanja tokom proteklih turbulencija kroz historiju. Neslučajno je prof. dr. Enes Karić pristupio životu kroz nekoliko dimenzija, jer je u suštini i sam život višedimenzionalan, stoga ga treba tretirati kao takav. Počevši od vjerskih tematika, pa nastavivši s onim punom ljubavlju, poštovanja, razumijevanja i tolerancije, obuhvaćena su njegova djela", rekao je, među ostalog, mr. Azmir Jusufi.

Nakon izlaganja promotora, u diskusiju su se uključili književni stvaraoci i izdavači.

Posebno, Agim Rifat, predsjednik Izdavačke kuće "Imza" i prof. dr. Taner Güçlütürk, koji su govorili o važnosti ovakvih prevodilačkih poduhvata.

Uz sam kraj ove veoma dobro posjećene promocije, organizatori su izvjestili da će određen broj primjeraka romana, među ostalim, biti podijeljen matičnim školskim bibliotekama u bošnjačkim sredinama, te gradskoj biblioteci u Prizrenu.