Pisanje vezano za pobune Malisorskih plemena u Skadarskom Sandžaku

Slabljenjem ekonomske moći osmanskog carstva, Turska je počela gubiti ratove i teritorrije. i njena moć se znatno počela mijenjati, a i položaj plemena i siromašnog dijela stanovništva koje je težilo da sa ustancima protiv osmanskog carstva poboljša materijalni položaj plemenskih zajednica Balkana.

Pisanje vezano za pobune Malisorskih plemena u Skadarskom Sandžaku

Pridobijane  su hrišćanske države, da ratuju protiv svih nosilaca Turske vlasti, pa i protiv njihovih saplemnika, koji su ranije prešli na Islam, u ovome je najviše učestvovala Mletačka republika, Austrija kasnije i Rusija. za Mletačku rapubliku ova plemena su  bila dopuna pješadijske vojske s obzirom da je ona tada bila pomorska sila. Kongregacija za širenje vjere iz Rima preko svojih misionara, Venecijanskih providura, propagirala je  interese Mletačke republike. U tom cilju podsticani su ustanci brđana i malisora, posebno Kuča koji su bili nosioci tih pobuna i Kelmenda kao njihovih najblizih saradnika, pokreti i pobune su vršene kroz forme presretanja karavana i presretanja manjih vojnih jedinica  Osmankih vlasti.

Plemenski prvaci brđana imali su materijalne  lične interese kroz redovne plate[1] kao i razne poklone. Uspjievali su pridobijati svoja plemena da učestvuju u tim pobunama i pokretima, ne samo radi oslobođenja nego i materijalnih interesa tih plemena, koje su sticali kroz ratove. I pored  veće aktivnosti ova plemena nijesu se  izlagala mnogo nadmoćnoj turskoj  sili.

 

Jos  u  kandijskom  ratu (1645-1649) došlo  je do žive saradnje sa  plemenima  brda, Crne  Gore i  hercegovine  kao i Malisora  albanije, ali sve  to se  još  više  produbljavalo  dugotrajnim  Morejskim ratom (1684-1699). Ciljevi su , bili duboko  udaljeni,  između  ovih  sila  i  plemena, jer  sva ova plemena u osnovi su težila svom oslobodjenju ili  bar lagodnijem načinu života Neuspjesi Mletačkih i Austrijskih ratova nepovoljno su se odražavale na plemenske zajednice ovih plemena.

 

Dvije suprostavljene sile Venecija i Osmansko  carsto, imale su šire i drugačije  planove, u  koje su  htjela uvući  i instrumentalizirati  plemena  za svoje ciljeve,  cilj  Venecije, nije  bio samo  osloboditi  plemena,  nego  sto  dublje  i šire  razjedinjenje  turskih  posjeda,  i širenje  svog suveriniteta, Osmansko carstvo borilo se da sačuva svoje teritorije i prihode, i  da se sto  više  održi na ovim  teritorijama , i pored toga  što je sve  više  počela  gubiti  svoju  moć.  Položaj ovih plemenaje  bio otezan  zbog skadarskog sandzak-bega koji im je u cilju sankcionasanja  njihovih pobuna zabranjivao dolazak na pijace u Skadru Gusinju i Podgorici i na drugim pijacama koje su bile jedini izvor prihoda za ova plemena gdje su oni mogli prodavati svoje stočarske i druge proizvode, vrlo često pokretao je i ratne kaznene akcije za gušenje tuh pobuna.

 

Putopisi,  Evlija Čelebija, obilazak naših krajeva 1664.g

 

Obilzeći naše krajeva 1664.g, poznati Turski putopisac Evlija Čelebija, u više navrata spominje poznato pleme Klimente/Kelmende.[2] Evlija Čelebi je poznato ime, kako u svijetu, tako i kod nas. Evlija je poznatiji i proučavaniji na Zapadu, kome je posvećen manji dio njegovog Putopisa, dok je u muslimanskim zemljama, čije opise obuhvata većina njegovog putopisa, proučavan, ali ne sa toliko ineresovanja koliko u zapadnom dijelu svijeta..”Celebija je bio u vrijeme morejskog  rata , kada su Klimenti i ostali brdjani prešli na strani Mletačke republike. Opisao je  ove gradove tvrđave koje su bile tada u okviru Osmanskog carstva. Ovdje treba naglasiti da je on u Klimente/Kelmende  ubrajao  sve Malisore i Brđane .

Grad novi (Ηerceg)

Prolazeći kroz grad Novi (Herceg Novi) opisuje grad i njegovu okolinu. Većina stanovnika su Arnautski, Bosanski i Hrvatski junaci, koji nose tijesnu odjeću poput. Svi oni, malo i veliko, nose puške i barataju oružjem.  za pojasorn nose noževe, sablje i bijele čorde. Na glavu, oko crvenog fesa, stavljaju zavijače, (čalme, turbane) a na leđima nose ogrtače od raznobojnih čoha. Sjedaju u svoje fregate i zalijeću se u Klimente/Kelmenda i među Crnogorce  koji se nalaze na suprotnoj strani. Stanovništvo dobro. Govori bosanski, srpski i latinski. Na suprotnoj strani ovoga zaliva nalaze se brda Arnautskih Klimenata/Kelmenda, Crne Gore i Podgorice. Str. 434. i 435.)

 

Trdjava-Skadar                                            

Snabdjevena je jakim kulama, puškarnicama i prsobranima. Ima jednu kapiju, a leži na oštroj litici okružena opkopom. U tvrđavi se nalazi gradski zapovjednik (dizdar), sedam stotina muževnih, hrabrih, odvažnih, smjelih, požrtvovanih i junačkih momaka, koji dan-noć vode borbe s neprijateljima.  Ovi hrabri ratnici neprestano vrše četovanje i potjere. Oni strogo nadziru Kotorske, Kelmende/Klimentske/ i Crnogorske buntovnike i ne daju im ni da oči otvore.

 

Grad Kotor

Na obali Novskog zaliva, na jednoj litici, vidio se kotor u obliku male tvrđave sa vrlo mnogo brda koja dominiraju gradom. Novski zaliv. Prostor između ta dva zaliva iznosi deset koraka hoda i tako predstavlja vrlo velik rt koji sačinjavaju gorovite i kamenite, visoke i neplodne planine kao sto je rt Manya u Moreji. Jedna polovina tih planina naziva se Crna Gora, a druga polovina planine Klimenata/Kelmenda. U njima stanuje četrdeset sedam hiljada naoružanih i hrabrih Arnauta (Malisora/brdjana), koji su ranije pripadali Skadarskom sandzaku. Od kritskog rata oni su podložni Mlečanima. Oni pružaju pomoć gradu Kandiji. Na jednom Klimentskom rtu nalazi se sedam tvrđava i sve su podložne Mlečanima, tako da im je kapetan Mlečanin, a njegova vojska Arnauti. U tim planinama izvršili smo i druga interesantna razmatranja

 

Grad Bar Trđava

 

Pripada teritoriji Skadarskog sandžaka kao jedan vojvodaluk. Ona je ispostava (nijabet) kao jedna od nahija ulcinjskog kadiluka. Ima gradskog dizdara i naoružanu posadu. Sve su to hrabri arnautski junaci, koji sa svojim fregatama neprestano napadaju vilajet Pulju, obale Klore, buntovne  Mletačke gradove, Crnogorske i Kelmendske/ Klimentske/ buntovnike.

Oni upadaju među njih i vraćaju se zdravi s plijenom u svoj grad, siti, i nikada ne dolaze praznih šaka. U svakom slučaju, oni moraju odnekud doći s nekim dobitkom.Ovaj grad nalazi se na obali Jadranskog mora

Opisujući krajne granice bosanskog elajeta nabraja mjesta i kaže da je  kasaba Zvečan jednim dijelom krajna granica ovog ejaleta, druga granica se nalazi u Crnoj gori (Kara Daglar) i jednom stranom graniči se u Podgorici i Klimentima(vjerovatno misli na prokletije od Rozaja i  nadalje) i onda nabraja ostala mjesta sa kojima se graniči ovaj ejalet.

Vezani članci

Komentari na članak

Prelistaj nove naslove »

DRAGAŠ Vrem.prognoza

Popularno

Nema aktuelnosti za danas!

Nema aktuelnosti za danas!

Nema aktuelnosti za danas!

Anketa

Konvertor valuta

Video Foto

Vaktija Dragaš