Veber: Istorijska šansa za rešenje, uz pomoć Brisela i Zapada

Analitičar Saveta za politiku demokratizacije iz Berlina, Bodo Veber smatra da je za trajno rešenje spora između Beograda i Prištine neophodan dogovor ključnih prestonica Zapada i Brisela o okvirima, crvenim linijama i ciljevima predstojeće faze dijaloga.

Veber: Istorijska šansa za rešenje, uz pomoć Brisela i Zapada

Od početka se zna da je okvirni ishod procesa puni teritorijalni integritet i suverenitet Kosova", kaže Veber za Tanjug.

”Ako se dogovore vodeće prestonice EU i institucije u Briselu, verujem da predstojeći pregovori o finalnom sveobuhvatnom sporazumu pružaju istorijsku šansu za trajno rešenje spora između Srbije i Kosova, koji će imati presudan uticaj na miran i demokratski razvoj celog regiona Zapadnog Balkana”, kaže Veber.

On podseća da je dijalog, koji je vođen u periodu 2012-2013, a koji je rezultirao Briselskim sporazumom, bio omogućen angažmanom važnijih prestonica (Berlin, London i Vašington), kao i shvatanjem tadašnje visoke predstavnice EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton istorijske šanse za EU i nju lično u vođenju tog dijaloga. 

"U kasnijoj fazi dijaloga, prestonice su se previše povukle i nisu ponudile strateški okvir odnosno ''masterplan'' za dalji dijalog, bez koga su Mogerini i njen tim završili hendikapirani, a dijalog upao u duboku krizu", kaže nemački analitičar. 

Bodo Veber ocenjuje da je dijalog Beograda i Prištine i dalje u krizi i da se trenutno nalazi u tzv. "međufazi", jer pre godinu dana najavljena "nova faza" pregovora o potpunoj normalizaciji praktično nije ni počela, a nastavak prethodne faze implementacije Briselskog dogovora se pretvorio, kaže, u "svojevrsnu simulaciju". 

Veber dodaje da je bilo nerelano najaviti novu fazu u dijalogu koja sadrži implicitno priznanje da je prethodnom pristupu došao kraj i očekivati napredak u implementaciji prethodnih sporazuma. 

”Sve očiglednije je da su gospođa Mogerini i njen tim, kada su najavili novu fazu, i oni i EU i Zapad bili daleko od spremnosti da zaista počnu tu novu fazu, tj. pregovore o sveobuhvatnom, finalnom, pravno obavezujućem sporazumu. Tako da se još uvek nalazimo u jednoj međufazi, vakuumu, koju strane pune političkim spinovanjem i prepucavanjem”, kaže Veber. 

On ocenjuje da su najvažnije prestonice Zapada trenutno u fazi pripreme zajedničke pozicije tj. okvira za predstojeće pregovore i naglašava važnost dogovora zemalja Zapada sa Briselom, Federikom Mogerini i njenim timom oko načina saradnje, podele rada i odgovornosti.    

"Imam ponekad utisak da trenutno u Briselu ne razumeju da uspeh u nadolazećim pregovorima neće zavisiti samo od njih, nego od presudnog učešca najvažnijih prestonica. Uspeh dijaloga zavisi od tesne saradnje prestonica i Brisela, kao i od strateškog okvira koji dolazi iz prestonica, a ne zbog formalne funkcije ''posredovanja'' tima Federike Mogerini", ocenjuje Veber u razgovoru za Tanjug. 

On podseća da su izvorni okvir i ciljevi dijaloga postavljeni još 2011. godine kada je, posle incidenata na severu Kosova, nemačka kancelarka Angela Merkel uz podršku Londona i Vašingtona preuzela vodeću ulogu u cilju normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Nemačka kancelarka je te godine u razgovoru sa tadašnjim predsednikom Srbije Borisom Tadićem postavila četiri kriterijuma koji definišu okvir i budući ishod dijaloga i time, prema oceni Vebera, prvi put uslovila članstvo u EU prihvatanjem nezavisnosti Kosova i transformacijom odnosa Srbije i Kosova u bilateralne. 

Nešto pre posete Merkelove Beogradu, tadašnji šef nemačke diplomatije Gido Vestervele poručio je da "Nemačka neće pregovarati o teritorijalnom integritetu država regiona" i time nagovestio da podela Kosova ne može biti tema. 

"Lakše bi bilo svim učesnicima da se iskoristila šansa koju je nudio prethodni postepeni pristup političkog dijaloga. Pogotovo Srbiji, jer se znalo na početku, a zna se i dalje, mada se svi prave blesavi, šta je okvirni ishod procesa - puni teritorijalni integritet i suverenitet Kosova, afirmacija međudržavne granice između Srbije i Kosova gde jeste, tj. kraj stanja Kosova i Srbije kao nedovršenih država, afirmacija međunarodnog subjektiviteta Kosova, puna normalizacija odnosa uz garancije za normalan život Srba na Kosovu, van nekakvih stranputica teritorijalne autonomije ”a la Dejtonske BiH”, kaže Bodo Veber. 

Veber podvlači i činjenicu da je u poslednjih godinu dana došlo do "dodatnih skretanja" u Beogradu, Briselu i Prištini u odnosu na ono što je bio početni okvir dijaloga i čega su, sudeći po izjavama, bili svesni i srpski političari u vreme potpisivanja Briselskog sporazuma. 

Bodo Veber kao jedan od primera navodi izjavu tadašnjeg premijera Srbije Ivice Dačića iz marta 2013. godine koji je rekao: 

"Lagali sebe da je Kosovo naše i čak ozvaničili tu laž u formi Ustava". 

Srbija je, prema Veberovim rečima, danas uključena u intenzivno političko i javno "spinovanje", zagovarajući rešenja kao što su podela ili razmena teritorija, što je, prema Veberovoj oceni, potpuno van crvenih linija koje su povukle vodeće prestonice EU. 

Istovremeno, EU kao posrednik u dijalogu ne brani te crvene linije, smatra Veber. 

Na pitanje Tanjuga šta bi mogao da bude ishod dijaloga ukoliko Srbija ne prihvati kao rešenje "puni teritorijani integritet i suverenitet i priznanje granica između Srbije i Kosova", Bodo Veber kaže da Beograd "za početak mora da se vrati na diskurs političke realnosti iz 2012. i 2013. godine, ako uopšte žele da učestvuju u pregovore o sveobuhvatnom sporazumu". 

"Onda ćemo videti kakva su sve rešenja moguća u okviru pregovora oko pitanja priznavanja Kosova, implikacije u vezi pitanja promene ustave i referenduma. Ukupno, mislim da su građani Srbije puno trezveniji oko realnosti Kosova koje je davno izgubljeno za Srbiju, nego što se to čini kroz javni diskurs političke elite i ispitivanja javnog mnjenja", zaključuje Bodo Veber. 

Vezani članci

Komentari na članak

Prelistaj nove naslove »

DRAGAŠ Vrem.prognoza

Popularno

Nema aktuelnosti za danas!

Nema aktuelnosti za danas!

Nema aktuelnosti za danas!

Anketa

Konvertor valuta

Video Foto

Vaktija Dragaš