Ovo su službenici s najvećim platama na Kosovu

Direktor Fonda PIO štednje Kosova (Trust), Adrian Zalli i dalje je najplaćeniji službenik u zemlji. On je i dalje prima mjesečnu platu 15 puta veću od prosječne plate u zemlji. Zalli dobija 5.213 eura mjesečnu platu ili 62 hiljade 567 eura godišnje.

Nakon Zallija, najveću platu ima Agron Mustafa, izvršni direktor Telekoma Kosova, koji prima mjesečnu platu od 4.451 eura.

Guverner Centralne banke Kosova (CBK) Bedri Hamza dobiva mjesečnu platu od 4.301 euro ili 51.000 eura godišnje zarade.

Nakon guvernera dolazi Avni Jashari, vršilac dužnosti generalnog direktora Agencije za privatizaciju Kosova (APK), koji prima 3.979 eura mejsečno ili godišnju platu od 47.749 eura.

Ništa loše ne stoji ni Sejdi Hoxha, glavni šef Pošte Kosova, koji dobija mjesečnu platu od 3 hiljade eura.

Čak i Bahri Nuredini, šef Međunarodnog aerodroma u Prištini (MAP) prima mjesečnu platu od 2.970 eura, dok generalni direktor Kosovske energetske korporacije (KEK) Arben Gjukaj ima mjesečnu platu od 2.413 eura.

U međuvremenu, državni lideri Kosova imaju plate mnogo niže u odnosu na čelnike ovih preduzeća i agencija.

Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga ima mjesečnu platu od 2.800 eura, dok predsjednik Skupštine Kadri Veseli ima 2.724 eura.

Premijer Kosova, Isa Mustafa nije dao podatke o plati u deklaraciji imovine na web stranici Agencije za borbu protiv korupcije. On je samo dao platu koju prima od Aakademije nauka i umjetnosti, 15.422 eura godišnje i platu sa Ekonomskog fakulteta, u iznosu od 10.145 eura godišnje.

Inače, mjesečna plata aktuelnih ministara u Vladi Kosova je oko 1.200 eura. Ministar inostranih poslova, Hashim Thaçi imam godišnju platu od 14 hiljada eura, što u upoređenju sa njegovom suprugom koja prima 18 hiljada eura godišnje na jednom privatnom koledžu u Prištini, je znatno manja.

Program menadžer za borbu protiv korupcije u Kosovskom demokratskom institutu (KDI), Artan Canhasi kaže za "KosovaPress" da velike plate koje primaju menadžeri javnih preduzeća i nezavisnih agencija ne zaslužuju. On kaže da ne zaslužuju zato što ove kompanije u većini slučajeva rade sa ukupnim neto gubicima.

Prema riječima Canhasija ne trebaju se više podržavati nego da se ovi menadžeri sankcionišu, međutim ovdje na Kosovu se sasvim drugačije radi, jer se uglavnom radi o ljudima iz političkih partija.