Kurti: Ne može se očekivati ‘ne’ od Kosova za evropski predlog, upozoreni smo na kontrakaznene korake

U Prištini je nakon podneva počela posebna sednica kosovske skupštne sa samo jednom tačkom na dnevnom redu – pregovori i dijalog sa Beogradom. Sazvala ju je opoziciona partija PDK, sa zahtevom da ih kosovski premijer upozna sa sadržajem evropskog predloga koji je načelno prihvatio, kao „dobru osnovu“ za dalje pregovore. Danas je poslanicima objasnio i zašto smatra da je predlog dobar, rekavši ujedno da je on blizak fomatu „uzmi ili ostavi“. Opozicija ga, sa druge strane, kritikuje jer ih sa predlogom nije upoznao pre nego što je sa diplomatama o njemu pregovarao.

Kurti: Ne može se očekivati ‘ne’ od Kosova za evropski predlog, upozoreni smo na kontrakaznene korake

Uvodni govor na početku sednice, održao je predsednik stranke koja je sazvala današnje okupljanje poslanika, Memlji Krasnići. Poručio je da opozicija danas ne želi da se tokom rasprave sukobljavaju, te da samo žele da ih kosovski premijer informiše o tome šta se dešava u dijalogu sa Beogradom, uz opasku da bi bilo bolje da ih je vlada prethodno sama pozvala u skupštinu i eventualno zatražila pomoć.

Ponovio je da je za njega i njegove pristalice, na prvom mestu „uzajamno priznanje“.

Inače, Krasnići je bio jedan od najglasnijih opozicionih lidera, koji su prošle nedelje takođe u skupštini uputili žestoke kritike kosovskom premijeru – upravo povodom netransparentnosti u dijalogu, odnosno u vezi sa novim evropskim predlogom.

Danas je zamolio Kurtija da im predstavi šta je svrha evropskog predloga i kakve su njegove mogućnosti.

„Da li je ovaj predlog nastavak dosadašnjeg dijaloga ili je to novi početak? Šta je konačni tekst i sadržaj? Da li evropski predlog predviđa uzajamno priznanje Kosova i Srbije? Imate li garancije međunarodnih aktera da će Kosovo biti priznato od pet zemalja članica EU, ako se postigne dogovor?“ – njegova su pitanja.

Kurti: Praktično neće biti dozvoljeno da se o predlogu pregovara

Njema je ubrzo odgovorio Kurti, objasnivši da je u januaru ove godine, kada su u Prištini boravili upravo predstavnici Nemačke i Francuske, uz evropskog izaslanika, Miroslava Lajčak postalo jasno da je francusko-nemački predlog zapravo veoma blizu formatu „uzmi ili ostavi“.

„Jasno su mi stavili do znanja da je glavni predlog ovog puta blizak formatu ‘uzmi ili ostavi’. Praktično neće biti dozvoljeno da se o tome pregovara“, kazao je Kurti, prenosi Gazeta Express.

Poslanicima je danas ukazao i na to da su mu diplomate rekle da su njihove države podržavale Kosovo, kao i da su ga upozorili na moguće posledice ukoliko predlog odbije.

„I ne može se očekivati ‘ne’ od Kosova, jer bismo ušli na put konfrontacije sa njima. Takođe su mi jasno stavili do znanja da će svako odbijanje predloga biti propraćeno kontrakaznenim diplomatskim koracima za Kosovo i da će dovesti do ozbiljne povrede poverenja“, poručio je.

Dodao je da je komentare na konačnu verziju predloga dao diplomatama u pisanoj formi, ali i da je od njih zatražio više garancija za članstvo Kosova u međunarodne organizacije, ali i garancije za „priznanje“.

Poslanicima je objasnio i da je kosovska vlada izgradila strateški pristup dijalogu i to na osnovu dva početna cilja, te da je to omogućila i EU.

„Cilj broj 1 je prestanak prakse uključivanja bilo kakvog potencijalno spornog pitanja između dve strane u okvir dijaloga. Naš stav je da maksimum o čemu se može razgovarati u Briselu su problemi primenljivosti postojećih sporazuma, odnosno onih koji su bili potpisani pre dolaska ove vlade. Cilj broj 2 je otvaranje poglavlja pregovaračkog procesa za izgradnju dobrosusedskih spoljnih odnosa, principi međunarodnog prava kao dve nezavisne države koje su svoj odnos zasnivale na premisi uzajamnog priznavanja“.

Kaže da je kao rezultat prvobitnog pristupa Kosova, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku, Žozep Borelj, po prvi put pristao da preduzme veliki korak, kada je organizovao sastanak 18. avgusta prošle godine, gde je, prema njegovim rečima, uokviren visoki – sastanak na nivou o dve centralne tačke – opštem okviru sporazuma i aktuelnim pitanjima.

Tvrdi da je na tom sastanku Borelju i Vučiću jasno kazao da neće prihvatiti dijalog koji nije zasnovan na „uzajamnom priznanju“.

„Sastanak 18. avgusta bio je rezultat pritiska naše Vlade da dijalog pređe u fazu međunarodnog regulisanja odnosa Kosova i Srbije, fokusiran na uzajamno priznanje, a ne na unutrašnja pitanja. Na njemu sam jasno stavio do znanja Borelju i predsedniku Srbije, Aleksandru Vučiću, da Kosovo neće prihvatiti dijalog koji nije zasnovan na uzajamnom priznanju“.

Kada je u pitanju Zajednica srpskih opština, Kurti danas poručuje da će glavni korak za to telo – biti u procesu pregovora o planu implementacije.

Sa druge strane, ponovio je da će se ZSO razmatrati, ukoliko se ispoštuju uslovi koje je upravo u skupštini izneo pre manje od dve nedelje.

„Naš stav je da se Zajednica može razmatrati ako se ispoštuju šest uslova koje sam ovde izneo“, poručio je.

Kurti se osvrnuo i na članove evropskog predloga, ali uz opasku da on danas govori pred opozicijom o nečemu za šta je zatražena poverljivost.

Prema njegovim rečima, predlog se po prvi put fokusirao na spoljne odnose Kosova. Kurti smatra da on ima jasnu vrednost i univerzalan jezik.

„Predlog je definisao priznanje strana i princip teritorijalnog integriteta. Predlog je uključivao odricanje Srbije od opstrukcije Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji. Predlog je uključivao priznavanje dokumenata, uključujući pasoše. Predlog je sadržao dve norme vezane za prava srpske zajednice. A poslednja tačka je predviđala pravilo da se sprovode postignuti dogovori. Od prvog komentara Vlade, predlog smo ocenili kao dobru osnovu. Razlozi koji su nas gurnuli su što je predlog po prvi put predviđao spoljne odnose. Drugo, predviđao je reciprocitet. Predlog se odnosi na skoro svaku odredbu reciprociteta. Treće, predlog ima jasan jezik. Četvrto, predlog je po prvi put predviđao faktičko priznanje strana. Predlog je sadržao konačan dogovor sa priznavanjem dužnosti koji će biti postignut u bliskoj budućnosti“.

Abdidžiku: S jedne strane „uzmi ili ostavi“, a sa druge dobar kao osnova

I nakon Kurtijevog izlaganja, u nastavku sednice predsednik LDK, Ljumir Abdidžiku, nastavio je da Kurtija kritikuje zbog netransparentnosti u vezi sa dijalogom.

Kaže da niko do sada nije uspevao da bude toliko netransparentan.

I Abdidžiku smatra da je vlada trebalo sa opozicijom da se konsultuje zapravo pre nego što je pregovarala u Brisel.

Kaže da mu je kosovski premijer nejasan u delu kada kaže da je predlog blizak formatu „uzmi ili ostavi“, ali da je dobra osnova.

„Danas u ovoj Skupštini premijer je bio potpuno nejasan jer s jedne strane kaže da je to ‘uzmi ili ostavi’ dokument, ali u isto vreme ga je prihvatio kao dobru osnovu. Sada ne možete prihvatiti nešto što je ‘uzmi ili ostavi’ kao dobru osnovu, ili je to konačna ili početna osnova“, smatra Abdidžiku.

Prema njegovim rečima, nesklad postoji i između „odbijanja koje on pokušava da uputi za Zajednicu srpskih opština i prihvatanja u nacrtu koji nam on razrađuje, a mi ga nismo videli“.

„Poštovanje prethodnih dogovora je prihvatanje Zajednice“, istakao je on.

Kaže da bi Zajednica trebalo da bude formirana u skladu sa tumačenjem Ustavnog suda, a Kurtiju je poručio da treba da prihvati istinu da postoji sporazum koji je ratifikovala Skupština 2013. godine.

„Za LDK, ova Asocijacija mora biti formirana u skladu sa tumačenjem Ustavnog suda, a ovo tumačenje otklanja sve elemente straha koji svi možemo imati. Premijer Kosova mora da prihvati jednu istinu – da je pred njim sporazum ratifikovan u Skupštini Kosova 2013. godine“.

Naveo je da vlada ima dva načina – ili da poništi sporazum o ZSO ili da ga sprovede u skladu sa odlukom Ustavnog suda.

„Ostalo su igre rečima“, rekao je Abdidžiku.

Kurtija je kritikovao i danas, zbog toga što, kako kaže, pregovara o nečemu što nema priznanje u centru, ali i da je njegova „populistička politika“ uticala na to da Kosovo izgubi pažnju.

„Zbog Kurtijeve populističke politike, izgubili smo istorijsku priliku i pažnju za Kosovo, kada je počeo rat u Ukrajini. Kao rezultat nedostatka koordinacije, imamo manji suverenitet u delu Kosova. Kurtijevi rokovi su poništeni za jedno veče u Briselu. Sada imamo novu međunarodnu poziciju, usmerenu ka miru. Ne samo da nije ispunio nijedno obećanje, već je sada zemlju doveo u težak položaj, sa lošim odnosima sa saveznicima. Premijer je danas bio veoma nejasan i kontroverzan“, zaključio je lider LDK.

Haradinaj: „Evropski predlog konačno razdvajanje Srbije i Kosova“

Kao i na prošloj sednici kosovske skupštine, blaži je i ovog puta bio lider AAK, Ramuš Haradinaj, koji je danas samo ponovio svoj stav – da je evropski predlog za njega prihvatljiv.

Evropski predlog je deo konačnog sporazuma sa Srbijom i predstavlja „konačno odvajanje od Srbije“, rekao je.

Ujedno je kazao i da Kosovo ima „direktnu potvrdu SAD-a“ da će ovim predlogom, odnosno sporazumom, biti podržano za članstvo u Partnerstvu za mir, te putu ka NATO.

Povećanje američkog prisustva na Balkanu, uspostavljanje komandnih mesta, baza, te podrška KBS-a za Haradinaja pokazuje da se Kosovo kreće „u skladu sa Amerikom, prema NATO-u“.

„U sporazumu sa Srbijom, Kosovo ne treba da se pretvara u stranu koja gubi i da se ne smatra stranom koja nije uradila svoj posao. Ovo je konačno, ovo je dogovor. Ako Srbija zatraži naše priznanje, mi ćemo to razmotriti. Da se kaže da ima još jedan sporazum ovde, grešimo. Ovaj sporazum je konačno odvajanje od Srbije”, kazao je Haradinaj za skupštinskom govornicom.

Izvor: (kossev.info)

Vezani članci

Komentari na članak

Prelistaj nove naslove »

DRAGAŠ Vrem.prognoza

Popularno

Nema aktuelnosti za danas!

Nema aktuelnosti za danas!

Nema aktuelnosti za danas!

Anketa

Konvertor valuta

Video Foto

Vaktija Dragaš