IFIMES: Prevremeni izbori na Kosovu 2021. su kraj jedne epohe
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Slovenije je povodom prevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu analizirao aktuelnu političku situaciju, prenosi Skenerinfo.
Na Kosovu će se 14. februara 2021. godine održati parlamentarni izbori.
Do održavanja prevremenih izbora je došlo nakon što je Ustavni sud Kosova ocenio neustavnim glas poslanika Etema Arifija iz Aškalijske partije, jer je bio pravosnažno osuđen na 15 meseci zatvora zbog malverzacija sa subvencijama, a ipak je učestvovao u izboru vlade premijera Avdulaha Hotija 3. juna 2020.godine, podseća se.
Na osnovu odluke Ustavnog suda v.d. predsednika Kosova Vjosa Osmani raspisala je prevremene izbore.
Analitičari ocjenjuju, da predstojeći parlamentarni izbori predstavljaju poslednju šansu za obračun sa kriminalom i korupcijom te ratnim zločinima bez kojeg nema ekonomskog oporavka, vizne liberalizacije i integracije Kosova u savremene međunarodne tokove.
Radi se o kraju jedne epohe ratnih vođa na Kosovu, od kojih je, pored počinjenih ratnih zločina, većina ogrezla u kriminalu.
Izborna kampanja odvija se u vrijeme pandemije kovid-19 kada je dozvoljeno okupljanje najviše četiri osobe i velikih poplava, koje su zahvatile pojedine delove Kosova. Zbog toga će u izbornoj kampanji značajan uticaj imati mediji, internet i društvene mreže na kojima dominira mlađa populacija.
Analitičari smatraju, da gledajući nedavne skupove političkih partija pre početka izborne kampanje, da je Kosovo postalo eksperimentalni prostor u kojem je borba za vlast beskompromisna.
Mnogo stabilnije zemlje od Kosova ne bi mogle sebi priuštiti čak tri vlade u roku od godinu dana,navodi se i dodaje da je situacija na Kosovu već alarmantna, jer se u budžetskim rezervama nalazi samo 34 miliona evra. Političke strukture ignorišu građane i poslovnu zajednicu, a najveću štetu trpe radnici što će snažno uticati na ekonomski i na socijalni aspekt, ali pre svega na psihološki, jer su građani Kosova već izgubili nadu u bolje sutra.
Doznake dijaspore bile su čak dva puta veće od vladinog paketa za oporavak.
Zabrinjavajuće je, da se čak više od 50 odsto budžeta Kosova koristi za plate i dnevnice. Kosovo je u odnosu na druge zemlje, dobilo najmanje sredstava iz međunarodnih fondova za suzbijanje pandemije kovid-19 i oporavak privrede, a za to su najodgovorniji Vlada i Parlament Kosova.
Kosovo je jedna od zemalja u regionu, koja i dalje ima probleme sa konačnim biračkim spiskom, nelogično da na Kosovu ima više birača nego stanovnika.
Kosovski politički „Trio“
Prevremeni parlamentarni izbori na Kosovu odvijaju se u znaku tri glavna politička rivala: Pokreta Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija, Demokratskog saveza Kosova Ise Mustafe, i Demokratske partije Kosova na čelu sa v.d. predsednikom Enverom Hodžajem.
Kao četvrti pokušava da se uvrsti i Ramuš Haradinaj sa svojom Alijansom za budućnost Kosova. Kao novi akter na političkoj sceni pojavljuje se Građanska lista Vjose Osmani, koja može preuzeti deo glasača DSK. Zbog toga predizborno i pobedničko savezništvo Kurti i Osmani predstavlja najjaču političku snagu, jer predstavlja novi kvalitet, koji okuplja najširi politički spektar na Kosovu i većina građana se može pronaći u njemu.
Haradinaj je, ukazje se, uvođenjem nelegalnih 100 odsto na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine i Srbije grubo prekršio međunarodni centralnoevropski trgovinski sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA i naneo nepopravljivu štetu Kosovu u međunarodnim odnosima i štetu u vrednosti 600 miliona evra, a Srbiji štetu u vrednosti 400 miliona evra.
Haradinaj je još uvek pod hipotekom počinjenih ratnih zločina i kriminala i simbolizuje „mračne sile prošlosti“, koje Kosovu ne trebaju, jer mu ne mogu osigurati svetlu budućnost i to su pokazale u proteklih 20 godina vršenja vlasti. Hašim Tači je iznudio prededničku poziciju pre četiri godine misleći, da će tako izbeći sudsko procesuiranje. Isti sebični interesi u ovom slučaju prevladavaju i kod Haradinaja, koji je sam sebe kandidovao za predsednika Kosova.
Analitičari smatraju, da bi novi sastav Skupštine Kosova trebao da promeniti ustavnu odredbu prema kojoj se predsednik Kosova bira u Skupštini Kosova, trebao bi da se bira neposredno na prededničkim izborima. Time bi predsednik Kosova imao veći legitimitet, jer bi se tako eliminisala stranačka trgovina, koja je vrlo često na nivou krivičnog djela. Postojali su međustranački dogovori prema kojima se unapred nekoliko meseci čak i godina određivalo ko će biti budući predsednik Kosova što sadrži elemente krivičnog dela i nema veze sa demokratijom i demokratskim izbornim procesom.
Kosovska četvorka podseća na tzv. hrvatsku šestorku
Četvorici čelnika nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova Hašim Tači, Kadri Veselji, Jakup Krasnići i Redžep Seljimi, potvrđene su optužnice za niz zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina, uključujući ubistva, prisilno nestajanje lica, progon i mučenje pred Specijalnim sudom za ratne zločine i izručeni su Hagu.
Analitičari smatraju, da odlazak četvorice čelnika OVK podseća na odlazak u Hag tzv. Hrvatske šestorke (Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Berislav Pušić i Bruno Stojić) 2004.godine, koji su počinili ratne zločine u Bosni i Hercegovini i koji su kasnije pravosnažno osuđeni.
Na kosovsku četvorku će se brzo zaboraviti i polako će slabiti njihov uticaj, jer Kosovo treba da se izgradi kao moderno društvo na vladavini prava i baštinjenju istinskih evropskih vriednosti. Prioritet je izvršiti viznu liberalizaciju, koja sada dobiva šansu za sprovođenje, a kosovska četvorka će se brzo zaboraviti kao što je zaboravljena i hrvatska.
Analitičari smatraju na opasnost likvidacije zaštićenih svedoka i opasnost puštanja na slobodu kosovske četvorke, jer su Tači i Veselji već optuženi za ometanje rada suda. Potrebno je sprovesti istragu kako i zašto je do sada ubijeno 13 zaštićenih svedoka te naručioce i izvršioce sankcionirati.
Hodžaj i Rama zaustavili međunarodna priznanja Kosova
Enver Hodžaj (DPK) izjavio je krajem decembra 2020. u Tirani: „Imaćemo i konkretne predloge o integraciji ekonomija Kosova i Albanije“. Očigledno se Hodžaj ne razume u tokove, jer Kosovo treba da se integriše u moderne evropske i svetske ekonomske tokove, a ne albanske.
Kosovo nije iskoristilo povoljan međunarodni trenutak za priznanja. Srbija se aktivno angažovala, da se zaustave nova međunarodna priznanja Kosova i povuku postojeća priznanja u čemu je u značajnom delu i uspela.
Premijer Albanije Edi Rama je retorikom, da će se Kosovo pripojiti Albaniji obeshrabrio one države, koje su imale nameru da priznaju Kosovo. Time je nastala nepopravljiva šteta za Kosovo.
„Srpska lista“ na meti albanskih stranaka i srpske opozicije
Analitičari smatraju, da će predstojeći prevremeni parlamentarni izbori na Kosovu biti u znaku ponovnog obračuna dela srpske opozicije i albanskih političkih stranaka sa Srpskom listom , koju podržava predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Zbog toga će na Kosovu u završnici izborne kampanje posebno rasti tenzije usmerene prema Srpskoj listi, ne isključujući i mogućnost upotrebe nasilja.
Od izuzetne važnosti je, piše IFIMES, da se okonča dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma, ukinu granice u regionu i otklone barijere i tako započne intenzivna međusobna saradnja, jer to je onda istinsko evropsko ponašanje.Upravo je regionalna inicijativa „Mini Šengen“ usmerena ka ostvarivanju tih ciljeva.
Kome smetaju „Vučićeve“ vakcine na Kosovu?
Kosovske vlasti nisu se adekvatno suočile sa pandemijom kovid-19. Građani Kosova su izbezumljeni, jer stalno imaju priliku da slušaju, da vakcina za Kosovo još nije kupljena, niti naručena, i da tek na proleće 2021. mogu da stignu manje količine vakcina kao deo međunarodne pomoći.
Srbija je prva u regionu i druga u Evropi nabavila kontingent vakcine američke kompanije Fajzer. Vakcinacija u Srbiji je započela 24.decembra 2020. Srpske zdravstvene ustanove u januaru 2021. očekuju i dopremanje većih količina vakcina ostalih proizvođača. Nakon dopremanja vakcina, koje su popularno nazvane „Vučićeve“ vakcine, kosovske vlasti su protestvovale što je dovelo do razočarenja među kosovskim građanima, jer su im vakcine preko potrebne. Zbog nemara i nepreduzimanja odgovarajućih mera Vlade Kosova u suočavanju sa kovid-19 i zakasnele nabavke vakcina postoji osnovana mogućnost da dođe do još dodatnih 5.000 žrtava.
Kurti nema prepreka da se kandiduje za poslanika i premijera
U odluci Ustavnog suda se navodi, da osobe koje su u posljednje tri godine osuđene pravosnažnom presudom ne mogu da se kandiduju na izborima. Ta odluka se prvenstveno odnosi na Aljbina Kurtija i njegovu stranku.
Krivično delo za koje je Kurti uslovno kažnjen izvršeno je 2015., kada je na snazi bio Krivični zakon koji je predviđao, da nema pravnih posledica ukoliko se izvršiocu izrekne novčana kazna, uslovna kazna ili sudska opomena.
Analitičari smatraju, da je paradoks da oni koji su glasali za nelegalnu vladu Kosova što je potvrdio i Ustavni sud u svojoj odluci, sada pokušavaju Kurtiju, koji nema nikakvih zakonskih prepreka za kandidovanje na izborima, osporiti demokratsko pravo da bude kandidat za poslanika u Skupštini Kosova i premijerski kandidat. Kosovska izborna komisija je još uvijek pod uticajem Tačija i DPK i na nju treba obratiti posebnu pažnju.
Poštivanje međunarodnih obaveza i potpisanih sporazuma
Nova Vlada Kosova moraće da poštuje međunarodno preuzete obaveze i potpisane sporazume kao što su Briselski sporazum, koji uključuje i obavezu formiranja Zajednice srpskih opština (ZSO), CEFTA, Vašingtonski sporazum i druge sporazume. Kao pozitivan primer može poslužiti nova Vlada Crne Gore, koja je preuzela sve međunarodne obaveze i potpisane sporazume nakon pada autokratskog režima Mila Đukanovića (DPS).
Preuzete obaveze se ne mogu izbegavati već u potpunosti realizovati, a ne selektivno. Postignuti sporazumi mogu se preispitati, ali nikako negirati.
Dijalog neće biti nimalo jednostavan, jer će u fokusu ponovno biti bolno pitanje nestalih osoba, ali i neispunjavanje onoga što je dogovoreno i potpisano u Briselu aprila 2013. godine, a to je Zajednica srpskih opština (ZSO).
Analitičari smatraju, da je od ključne važnosti okončanje dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine posredovanjem EU i potpuna implementacija dogovorenog, koja se posebno pokazala manjkavom prilikom implementacije Briselskog sporazuma.