Treći maj i Dobrovoljačka ulica: Ključni trenuci u odbrani Sarajeva i razmjena Alije Izetbegovića

Ranije je najavljeno da će porodice, predstavnici udruženja i vlasti zbog navodne nesigurnosti i stradanja počast stradalim odati u Miljevićima u Istočnom Sarajevu. Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića kojeg su zarobili pripadnici JNA dok se vraćao s mirovnih pregovora u Lisabonu.

U okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba. U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine smrtno stradalo šest osoba.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka". Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila "legitimna vojna meta".

Uprkos tome, vlasti iz bh. entiteta Republika Srpska svih godina ostale su ustrajne u tvrdnjama da su u Dobrovoljačkoj ubijena 42 pripadnika ЈNA, 71 ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik jučer je izjavio da je slučaj "Dobrovoljačka" nesumnjiv ratni zločin koji pokazuje da politički dogovor o napuštanju vojnika ЈNA Sarajeva nije bio poštovan.