“Malo ljudi zna po čemu je Srebrenica poznata”

O bolu, patnji, sreći, prošlosti i budućnosti, obrazovanju i kulturi, mržnji i izdajama, prolaznosti života i mostovima koje grade uprkos nastojanjima nekih drugih da se nikad ponovo ne sagrade, uoči još jedne godišnjice genocida u Srebrenici, u specijalnoj emisiji N1 govorili su Emir Hadžihafizbegović, reditelj Kokan Mladenović i pisac Ante Tomić.

“Malo ljudi zna po čemu je Srebrenica poznata”

Hadžihafizbegović je na početku emisije govorio o svojim srebreničkim korjenima odakle se su njegovi roditelji, kao i porodičnim žrtvama u genocidu. Govorio je i o Srebrenici prije 11. jula 1995. godine.

“Malo ljudi zna po čemu je Srebrenica najpoznatija prije 11. jula i genocida. Srebrenica je ozbiljno lječilište anemije. Srebrenica je bila poznata po hotelu sa 500 ležaja. Ta voda još uvijek teče, taj hotel još uvijek postoji. 11. juli je nešto čega će se do kijametskog dana sjećati svi civilizirani ljudi. Taj grad mora početi živjeti i spominjati se i po nečemu što nije 11. juli. Došlo je vrijeme da se Srebrenici vraća ono po čemu je bila poznata, ljekovitoj banji Guber. Uveliko bi se ambijent i atmosfera u tom gradu promijenili kada bi se renovirao hotel Domavija”, naveo je Hadžihafizbegović.

Na upit urednika i voditelja Amira Krivošije da li je sretan, bh. glumac je kazao da “živjeti na ovim prostorima, a proglasiti se srećnim je jedna civilizacijska inverzija”.

“Nisam sretan, ali nisam ni nesretan. Nalazim racionalna uporišta da se kvalitetno bavim svojim poslom, da se družim sa svojom porodicom. Mnogo problema u BiH, ali bojim se da ne budem kakofoničan i da ne počnem da pričam stvari koje me jako frustriraju. Moja najveća frustracija otkako su jahači apokalipse krenuli od 1992. godine je što na ovim prostorima argument ne znači ništa. Ta vrsta frustracije me stalno proganja. Kada uđete u polemiku oko argumenta to je početak mazohizma”, kazao je Hadžihafizbegović te poručio da moramo početi braniti argument.

 

“Niti se optužuje srpski narod niti se optužuje jedna država, optužuje se jedan politički sistem, paravojne formacije, naredbe… Uvijek je opasno stavljati prefiks naroda pred učinjeni zločin. Kada se desi zlo, ono mora imati svoje ime i prezime, a ne pred zlo stavljati prefisk. Moramo gledati dalje”, kazao je Hadžihafizbegović.

Reditelj Kokan Mladenović koji je večeras bio u beogradskom studiju N1 odgovarajući na pitanje šta za njega predstavlja knjiga “Na Drini ćuprija” Ive Andrića, Mladenović je kazao da se tom mjestu dao pogrešan smisao.

“Ćuprija je nešto što omogućuje prosperitet, što zbližava narod. Uspjeli smo da damo naopak smisao. Nažalost, ta ćuprija nije jedini primer svega toga”, kazao je Mladenović.

Pisac Ante Tomić kazao je da mu zbog njegovih stavova svakodnevno dobacuju, ali da se već naviao.

“Navikao sam već. Naviknete se na te gluposti. S druge strane, jako je puno ljudi koji mi prilaze, zahvaljuju mi za nekakvo ohrabrenje, nekakvo zastupanje razuma i čovječnosti. Imam obilnu satisfakciju u dragim i miroljubim ljudima”, kazao je Tomić.

Govoreći o broju ubijenih u genocidu u Srebrenici, Hadžihafizbegović je kazao da vjeruje radu Amora Mašovića i Instituta za ratne zločine.

“U životu izaberte nekoliko ljudi kojima vjerujete. Ne sumnjam u brojke do kojih je došao Amor Mašović, Institut za ratne zločine, temeljitu istragu tih zločina. U Prijedoru je pronađena jama sa 700 ljudi, na 10 metara dubine. Jednostavno, ti podaci su egzaktni, dokazivi, neoborivi. Ja sam vjernik, pripadam onoj kategoriji ljudi koji su u knjigama svih povijesno-religijskih krugova naišli na rečenicu ko ubije jednog nevinog čovjeka kao da je ubio cijeli svijet, ko spasi jednog nevinog čovjeka kao da je spasio cijeli svijet. Nažalost, živimo u lobotomiranim društvima. Živimo i krećemo se kod Jack Nicholson u filmu Let iznad kukavičjeg gnjezda. Umiriti misleće ljude znači imati krdo ispred sebe. Malo sam kakofoničan, ali ja duboko vjerujem i u moć pojedinca ali i u limese”, naveo je Hadžihafizbegović.

Kako je kazao, na ovim geografijama nije problem socijalna karta.

“Ljudi teško žive, penzije i plate su male, ali stanje duha je problem. Ljudi u Sarajevu su pod granatama imali zdraviju mentalnu matricu nego danas. Govoriti istinu znači imati problem. Ja sam to duboko iskusio ovih zadnjih 20 godina. Zbog svojih stavova sam imao problema i to ozbiljnih u svom narodu, sa Bošnjcima, bilo je problema i unutar nekog polusvijeta i zombija kada su u pitanju Hrvatska i Srbija. Mirno zaspim jer znam da pripadam onoj kategoriji ljudi, da smo odgajani na matrici da postoje samo ljudi i neljudi. Primjećujem i reagujem na fašizam, na nerealizirane mrcine. Kokan je jednom rekao, kada u životu ništa ne naprave onda postaju Srbi, Hrvati ili Bošnjaci”, kazao je bh. glumac.

Mladenović je komentarisao izjavu zamjenika predsjednika Socijalističke partije Srbije (SPS) Predraga Markovića koji je izjavio da je za Srbiju Banjaluka zapadna prestonica svih Srba i da je između Republike Srbije i Srbije privremena granica.

“To je jedan farsilni teatar, mi ćemo sad taj gubitak Kosova kompenzirati laganjem da ćemo imati Republiku Srpsku i opet na neki način proširiti zemlju. Meni je jako bolna tema to je ta ništavnost istine. Pristali smo da neki ljudi i polusvet iz 90-tih, saučesnici u ratnim zločinima, neki ljudi koji su učini sve da šire mržnju, danas drže propovedi o demokratiji, glume neke balkanske mirotvorce. Vlasti koje imamo u našim državama su demokratski izabrane vlasti. Mi smo ih izbarali. Morat ćemo da snosimo istorijsku odgovornost zašto smo izabrali te ljude da nas vode u ovom vremenu. Ja dubuko verujem, i apropo Srebrenice, i svih zločina, da Balkanu treba sud koji bi napravile Bosna, Srbija i Hrvatska, koj bi istražio svaki individualni zločin, dao ime i prezime”, kazao je Mladenović u specijalnoj emisiji na N1 povodom godišnjice genocida u Srebrenici.

Izvor: (N1)

Vezani članci

Komentari na članak

Prelistaj nove naslove »

DRAGAŠ Vrem.prognoza

Popularno

Anketa

Konvertor valuta

Video Foto

Vaktija Dragaš