Predavanje akademika Dr.Šerba Rastoera
Borba za bošnjački identitet: Ime je osnovna oznaka identiteta
"Jedan te isti narod u Crnoj Gori podjeljen je na Bošnjake i Muslimane kao ustavne kategorije, a to su uradili Amerikanci i zapetljali nam i onako još uvijek nezaokruženo nacionalno pitanje nas Bošnjaka u ovoj zemlji koja je stekla neovisnost baš zahvaljujući glasovima Bošnjaka", istako je danas u svom predavanju u anfiteatru Ekonomskog fakulteta akademik, profesor dr. Šerbo Rastoder, jedan od najpoznatijih historičara u regionu, na temu "Borba za bošnjački identitet".
Predavnje je bilo otvoreno te su, pored studenata i profesora Univerziteta, prisustvovaali i mnogi zainterisrani građani i intelektualci.
Prisutne slušaoce o predavanju akademika Rastodera upoznao je profesor dr. Sadik Idrizi, prorektor Univerziteta u Prizrenu, dok je profesorica Sanela Lutvić pročitala kratku biografiju današnjeg predavača, jednog od najznačajnijih historičara u regionu.
"Ime je osnovna oznaka identiteta, nema bića, predmeta, stvari i pojma na ovom dunjaluku a da nema ime, kaže akademik Rastoder, aludirajući na one Bošjake koje nisu “nacionalno osvješćeni”, te je naveo primjer "jednojajčanih blizanaca" koji i pored toga traže svoj identitet i razlišita imena imaju, ciljajući da su i Muslimani, i Bošnjaci, i Crnogorci muslimanske vjeroispovjesti, i Muslimani Crnogorci jedan te isti narod-Bošnjaci.
"U mom narodu postoji kletva “Da Bog da mu se i ime neznalo”, pa zbog toga pitamo se; jesmo li mi Bošnjaci prokleti narod? Naravno, znamo da nismo, ali isto tako znamo da su nas drugi nazivali onako kako njima odgovara”.
Akademik se potom osvrnuo na historjskim podacima pomena imena Bošnjak kroz razne putopise Evlije Čelebije (1611-1682, turski putopisac), ali i u knjževnim djelima Njegoša, Ilije Garašanina, Sime Milutinovića i drugih književnika i pjesnika.
Zadnji podaci popisa iz 2011. godine govore da se kao Bošnjaci izjasnilo 53.605 građana, ili 8,65% od ukupog broja stanovništva Crne Gore koji iznosi 620.029 stanovnika, dok je Muslimana kao treće zajednice bilo 20.537, ili 3,31% stanovništva.
Nakon vraćanja historijskog imena Bošnjak, 27. septembra 1993. godine u Sarajevu u vrlo teškim i presudnim trenucima za Bošnjake i BiH - i u Crnoj Gori se počela buditi svijest o Bošnjaštvu, imenom koji nije vjerski.
"Organizirali smo se kao grupa aktivista kroz NVO ‘Forum Bošnjaka-muslimana’ i nas 159 smo se sakupili u Podgorici, 22. marta 2003. godine i raspravljali na temu ‘Mi znamo kako nam je ime’. Onda smo napravili ‘Deklaraciju o imenu’ koju je potpisalo 165 vodećih intelektualacatadašnje Srne Gore koji su smatrali da je ime Bošnjak historijski utemeljeno i adekvatno ime i za ovaj dio naroda u Crnoj Gori i da nećemo da se odvajamao od naroda kojem priadamo", kazao je dr. Rastoder istakavši da i “danas najveći otpor pružaju intelektualci koji su vezani za vlast u crnoj Gori, dok je narod ispao pametniji”, pa je dodao:
“Poenta je u tome što je Đilas (Milovan Đilas-1911-1995, jugoslovenski politilar) pred svoju smrt u razgovoru sa Adilom Zulfikarpašićem (1928-2008, poznati intelektualaci političar BIH), koji je vodila beogradska novinarka Nadežda Gaće, pojasnio projekat vlasti “da je bilo zahtjeva da se oni nazovu Bošnjaci, ali mi smo mislili (vlast) da je najbolje da budu Muslimani, jer vremenom će postati ili Srbi, ili Hrvati”, parafrazirao je dr. Rastoder, pa je nastavio:
“U jednom njihovom razgovoru Đilas kaže: “Slušaj, Adile! Meni nije strano to ime Bošnjak…”
Na kraju su slušaoci koji su pratili predavanje akadameika dr. Rastodera zaključili da su ovakva predavanja dobrodosla, s’obzirom da Bošnajke Crne Gore i Kosova djeli ista sudbina i sa sličnim problemima kada je u pitanju nacionalno izjašnjavanje.
Dr. Šerbo Rastoder je rođen 13.08.1956. godine u Radmancima, opština Berane (Sandžak) Crna Gora. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Baru. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu-odsjek za istoriju 1981. godine. Na istom fakultetu je završio postdiplomske studije i odbranio magistarski rad: Jugoslovenska radikalna zajednica u Crnoj Gori 1935-1939 u junu 1987.godine, da bi potom odbranio i doktorsku disertaciju pod naslovom: Socijalno-ekonomski osnov političkih borbi u Crnoj Gori 1918-1929. u junu 1993. godine. Mentor diplomskog, magistarskog rada i doktorske disertacije Šerba Rastodera je bio dr Branko Petranović, profesor na odsjeku za istoriju Filosofskog fakulteta u Beogradu.
Izvor: (info-ks.net)
Vezani članci
Komentari na članak
Popularno
Nema aktuelnosti za danas!
Nema aktuelnosti za danas!
Nema aktuelnosti za danas!