Naučnici dokazali da je moguće pročitati čovekove misli
Vidovnjaci imaju lošu reputaciju već vekovima, ali je novi eksperiment sproveden na Univerzitetu u Vašingtonu pružio dokaz koji ide u prilog nekim njihovim tvrdnjama.
Neurolog Radžeš Rao i neurohirurg Džef Ojeman uspeli su da zahvaljujući implanta u mozgu i kompleksnim algoritmima predvide čovekove misli brzo i efikasno kao nikada do sada.
U eksperimentu koji je pomerio granice mogućeg, tim je radio sa sedam pacijenata koji pate od epilepsije i od kojih je svaki imao privremeni implant u mozgu kako bi sprečio napade.
Tokom eksperimenta, Rao i Ojeman pokazivali su pacijentima nasumične serije fotografija uključujuči ljudska lica, kuće i crno bele ekrane, a svaka od njih bila je pred očima ispitanika samo 400 milisekundi.
Istovremeno, nosili su elektrode koje su pratile dva specifična signala u mozgu – “potencijal vezan za događaje” (koji predstavlja reakciju velike grupe neurona na neku sliku) i trajanje aktivnosti neurona nakon pogleda na sliku.
Algoritam je ispitivao te dve komponente i odredio koja kombinacija tih signala odgovara kojim slikama.
Ispostavilo se da u neki mozgovi osetljiviji na lica, a neki na kuće, rekao je Rao.
Po završetku prve faze, tim je prikazao pacijentima potpuno nove slike, a računar je mogao gotovo bez greške (tačnost od 96 odsto) da predvidi koju su sliku ispitanici videli i to zahvaljujući očitavanjima moždanih talasa.
U eksperimentu koji je pomerio granice mogućeg, tim je radio sa sedam pacijenata koji pate od epilepsije i od kojih je svaki imao privremeni implant u mozgu kako bi sprečio napade.
Tokom eksperimenta, Rao i Ojeman pokazivali su pacijentima nasumične serije fotografija uključujuči ljudska lica, kuće i crno bele ekrane, a svaka od njih bila je pred očima ispitanika samo 400 milisekundi.
Istovremeno, nosili su elektrode koje su pratile dva specifična signala u mozgu – “potencijal vezan za događaje” (koji predstavlja reakciju velike grupe neurona na neku sliku) i trajanje aktivnosti neurona nakon pogleda na sliku.
Algoritam je ispitivao te dve komponente i odredio koja kombinacija tih signala odgovara kojim slikama.
Ispostavilo se da u neki mozgovi osetljiviji na lica, a neki na kuće, rekao je Rao.
Po završetku prve faze, tim je prikazao pacijentima potpuno nove slike, a računar je mogao gotovo bez greške (tačnost od 96 odsto) da predvidi koju su sliku ispitanici videli i to zahvaljujući očitavanjima moždanih talasa.