GRENLAND BEZ LEDA, KISELO MORE, SEOBE NARODA…

Ovako će izgledati svijet za stotinu godina, i to ako bude sreće

Ukoliko želimo smanjiti katastrofalne posljedice klimatske promjene, čovječanstvo će morati napraviti drastične poteze kako bi se smanjila emisija, piše IFLScience.

Ovako će izgledati svijet za stotinu godina, i to ako bude sreće

Osjetit ćemo posljedice stoljećima

“Ne možemo zaustaviti klimatske promjene,” tvrdi Gavin Schmidt, direktor NASA-inog Goddard Instituta za proučavanje svemira. “Sve što se do sada dogodilo je dio promjena”.

To znači čak i da sutra emisija padne na nulu, dalje bi čovječanstvo svjedočilo klimatskim promjenama. Schmidt smatra kako je cilj usporiti promjenu kako bi se čovječanstvo moglo adaptirati. U 2016. godini temperatura Zemlje je bila čak 1,26 Celzijeva stupnja viša iznad prosječne temperature predindustrijalnog doba, a to je opasno blizu 1,5 stupnjeva određenih prema Pariškom sporazumu.

Cilj Ujedinjenih naroda

“Mislim da je cilj od 1,5 Celzijusevih stupnjeva izvan naših dosega”, smatra Schmidt koji pretpostavlja kako će svijet to dostići do 2030. godine. Međutim, vjeruje kako bi mogli zadržati temperature manje od 2 Celzijeva stupnja, što je i cilj Ujedinjenih naroda.

U slučaju da čovječanstvo se uspije dogovoriti i da se dogode potrebne političke promjene, evo kako će izgledati svijet za 100 godina u slučaju da porast temperature bude do dva stupnja Celzijevih.

Ljeta bez leda

Neslavni rekord je potignut u 2016. godini kada je zabilježena najmanja razina leda što će postati sve uobičajnije. Do 2050. godine Grenland bio mogao biti bez leda.

Mario Tama/Getty Images/AFP

S pozitivne strane, prema sadašnjim podacima, Antartika bi trebala ostati više manje stabilna. Međutim, moglo bi dolaziti do neočekivanih kolapsa leda što će zasigurno dovesti do povećanja razine mora.

Ono što se za sada može pouzdano reći kako će razina mora se podignuti 2 do 3 metra do 2100, što će dovesti do migracije 4 milijuna ljudi. Ukoliko se dogodi povećanje temperature, onda bi se ta brojka mogla popesti na 300 milijuna.

Povišena razina kiselosti mora

Kako oceani upijaju više od jednu trećinu karbonova dioksida koji se nalazi u atmosferi, oni će postajati sve topliji i kiseliji. Povećanje temperature će ih učiniti još kiselijima. Kiselija razina mora nepovratno će utjecati na biljke i životinje.

Gotovo svi koraljni grebeni bi mogli zbog toga biti uništeni, a u najboljem slučaju samo polovici će prijetiti pomor. Neke zemlje su počele ozbiljne procese kako da ih zaštite, od zabrane pristupa na određeno vrijeme pa sve do zabrane određenih krema za sunčanje.

Donald Miralle/Getty Images for Lumix/AFP

Povećanje temperature

U slučaju da uspijemo smanjiti emisije, tropska područja bi mogla imati povećanje od 50% ekstremno vrućih dana do 2050, a na krajnjem sjeveru čak će 10 do 20 posto dana u godini biti toplije.

Neka rijetka područja će imati koristi poput San Diega koji bi mogao imati povećanje u danima sa srednjom temperaturom, ali zbog blizine obale doći će do povećanja razine mora.

Vrijeme

U znanstvenoj studiji iz 2013. godine, znanstvenici su predvidjeli kako će biti sve češće suše. Klimatske promjene bi mogle dovesti do ekstremnih suša na 40 posto površine.

Očekuju se snažnije i češće prirodne katastrofe – oluje, požari i valovi vrućine, pogotovo nakon 2070. godine.

Uragani bivaju sve smrtonosniji zbog rastuće temperature oceana i povećanje razine mora.

Schmidt smatra kako će se svijet jako razlikovati ovisno o tome što ćemo učiniti. Naime, razlika u malo toplijem vremenu i značajno toplijem vremenu može biti drastična u broju ljudskih života, piše IFLScience. 

Vezani članci

Komentari na članak

Prelistaj nove naslove »

DRAGAŠ Vrem.prognoza

Popularno

Anketa

Konvertor valuta

Video Foto

Vaktija Dragaš