Sarajevska Sahat-kula jedinstvena je u svijetu po načinu na koji pokazuje vrijeme

Kazaljke i brojeve sata koje potpisuje Gillete & Bland Croydon, pozlatio je poznati sarajevski sajdžija Abdulah Kasumagić Sarajevska Sahat-kula jedini je javni sat u svijetu koji mjeri lunarno vrijeme, po takozvanim sistemu “a la turca”, koji se fokusira na vrijeme namaza, islamskih dnevnih molitvi.

Sarajevska Sahat-kula jedinstvena je u svijetu po načinu na koji pokazuje vrijeme

Karakteristično za ovaj sat je da u vrijeme akšama, odnosno zalaska sunca, pokazuje 12 sati. Budući da se vrijeme zalaska sunca tokom cijele godine mijenja i pomjera, dužnost muvekita je da održava mehanizam kako bi pokazivao tačno vrijeme. Mehanizam koji danas pokreće sarajevsku Sahat-kulu potiče iz Londona, a donijeli su ga sarajevski trgovci Hašimaga Glođo i Mehaga Kapetanović prije više od 140 godina, 1876. Kazaljke i brojeve sata koje potpisuje Gillete & Bland Croydon, pozlatio je poznati sarajevski sajdžija Abdulah Kasumagić koji je svojevremeno radio i kao muvekit.

U Sahat-kuli su četiri satna brojčanika koji gledaju na sve četiri strane svijeta. Već pet decenija, o mehanizmu brine Mensur Zlatar. Zadužen je za ispravnost sata, te jednom sedmično podešava mehanizam kako bi se bez greške oglašavao u tačno vrijeme izlaska sunca, što je ključno za određivanje vremena molitve. Danas je taj posao dosta lakši, jer muvekit ima sat, dok je u prošlosti taj posao iziskivao poznavanje astronomije, astrologije i matematike kako bi se pravilno obavljao posao. Zbog ove namjene, dvorište Begove džamije imalo je svojevrsni opservatorij, odnosno muvekithanu.

Prvi muvekit bio je Salih efendija Hadžihuseinović, koji je taj posao radio 30 godina, do 1888. godine. Sahat-kula je visoka 30 metara, a prema nekim izvorima, sagrađena je u 16. vijeku. Graditelj kule je Gazi Husrev-beg, jedan od najvećih graditelja iz osmanskog perioda.

Muvekit se, ipak, na 30 metara visoku kulu mora popeti preko 76 drvenih stepenika postavljenih u kvadratnom nizu, pa je njegov posao fizički dosta zahtjevan. Tokom vladavine Osmanskog carstva, u Bosni i Hercegovini sagrađena je 21 sahat-kula, od kojih je najviša upravo sarajevska. Prvi je u svojim putopisima spomenuo turski putopisac Evlija Čelebija, i to u prvoj polovini 17. vijeka. Međutim, kako je to slučaj sa mnogim historijskim građevinama u Sarajevu, ni Sahat-kula nije pošteđena agresivnih i destruktivnih osvajača.

U svom rušilačkom pohodu na Sarajevo, Eugen Savojski 1697. zapalio je Sahat-kulu, o čemu svjedoči rukopis napisan trideset godina kasnije. Kula je iste godine popravljena. Sahat-kula je stradala još jednom, 1831. godine, ali je odmah iduće godine ponovo popravljena, što je tada koštalo 185 groša. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2006. godine je proglasila Sahat-kulu u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, piše fokus.ba

Vezani članci

Komentari na članak

Prelistaj nove naslove »

DRAGAŠ Vrem.prognoza

Popularno

Anketa

Konvertor valuta

Video Foto

Vaktija Dragaš