Dugoročni stres uzrokuje gubitak pamćenja

U istraživanju ponašanja miševa koji su izloženi agresivnom maltretiranju utvrđeno je da životinje nisu mogle da zapamte lokaciju izlaza za bijeg u lavirintu koji su prethodno savladali. Efekat je bio pojačan nakon više posjeta nasilnika "alfa miša" što je naučnike dovelo do zaključka da jednokratne stresne situacije ne dovode do zaboravnosti. "Ovdje se radi o hroničnom stresu.

To nije samo stres od sastanka sa nekim ili nekog javnog nastupa", rekao je glavni istraživač DŽonatan Gadbaut iz Ohaja. On je rekao da je u mozgu stresiranog glodara došlo do promjena, uključujući upalne procese za koje je "krivac" imunološki sistem. Kratkoročni gubitak pamćenja izazvan je upalom u mozgu, što je rezultat pojave ćelija imuniteta zvanih makrofage. Miševi u ovoj studiji bili su izloženi, kako to psiholozi nazivaju, "stalnom društvenom porazu", odnosno njih je "mučio" dominanti "alfa miš".

Ova situacija oponaša hronični psihosocijalni stres koji doživljavaju ljudi kao što su vojnici, žrtve maltretiranja i zlostavljanja te oni koji imaju pretpostavljene na radnom mjestu koji ih na neki način muče. Istraživači su utvrdili da su miševi, žrtve maltretiranja, imali problema sa prostornim pamćenjem i izbjegavali su kontakte sa drugim jedinkama skoro četiri sedmice i pokazivali depresivno ponašanje.

Kada je miševima dat lijek protiv upale, simptomi depresije su ostajali, iako su gubitak pamćenja i upala makrofaga nestajali. Naučnici su zaključili da su problemi sa pamćenjem nakon stresne situacije direktno povezani sa upalom i sistemom imuniteta, a ne oštećenjem mozga. Ono što je dobro jeste što su se miševi oporavili prirodnim putem u roku od 28 dana nakon prestanka maltretiranja.