Čvor u stomaku, crna rupa anksioznosti - kako olakšati ovo stanje?

Ponekad nam život priređuje vrlo neprijatna iznenađenja koja imaju tendenciju da nas poprilično uznemire. To se fizički može osjećati kao rupa u samom središtu našeg tijela, poput užarene kugle koja nam "usisava" i krade zrak, te ne možemo normalno ni disati.

Čvor u stomaku, crna rupa anksioznosti - kako olakšati ovo stanje?

To nisu oni famozni "leptiri", kao kada smo prijatno uzbuđeni. To je sveprožimajuća crna rupa tjeskobe, dobro poznati neprijatelj svima koji pate od anksioznosti. Čini se da život teče prebrzo, čini da naše  nade  blijede i da nam sve to narušava prioritete.

Stručnjaci su proveli puno vremena proučavajući učinke anksioznosti na naša tijela.  Nalazi su jednostavno nevjerovatni. Na psihijatrijskom odjelu Johnsa Hopkinsa, primjerice, otkrili su da ljudi sa generaliziranim anksioznim poremećajem akumuliraju hroničnu napetost u mišiću smještenom na desnoj strani čela - kao i stalno preopterećenje mišića zvanog gastrocnemius.

Anksioznost sa strahom i strah s anksioznošću kradu od ljudskog bića njegove najvažnije i najbolje osobine.  Jedna od njih je pravilno razmišljanje i prosuđivanje."
(Konrad Lorenz)

Međutim, najčešći i najneugodniji simptomi su u našem probavnom sistemu: jednjak, želudac, crijeva ... Gastrointestinalna bol i anksioznost vrlo su usko povezani. Moramo se sjetiti da je naš probavni sistem "tapaciran" vrlo složenom mrežom nervnih ćelija, i iako ova neuronska mreža ne emitira niti proizvodi bilo kakvu misao, ona posreduje u našem raspoloženju.

Na primjer, treba se sjetiti da je taj "drugi" mozak zadužen za regulaciju proizvodnje serotonina, takozvanog "hormona" sreće. Međutim, druga stvar koja se događa je da naš stomak snažno reagira na stres.
Kad prolazimo kroz doba velikog pritiska, tjeskobe ili nemira, želudac reagira oslobađajući adrenokortikotropin, peptidni hormon koji također djeluje kao neurotransmiter.

Tada se javlja bol, visceralna preosjetljivost, crijevna aktivnost...Taj neugodni čvor u želucu gdje svi naši problemi "vole" da se nastane. 

Leptiri i crne rupe
Marta ima dva posla i vrlo malo slobodnog vremena.  Svog šestogodišnjeg sina vidi tek kada se vrati kući, kako bi mu majka mogla reći laku noć i ugurati ga u krevet.
Svaki dan sin je pita kada mogu nešto činiti zajedno, igrati se, crtati, zajedno prošetati ... Marta uvijek kaže u nedjelju. "U nedjelju ćemo učiniti sve što želiš, samo pričekaj." Ali kad dođe taj dan, Marta je toliko iscrpljena da ne može ustati iz kreveta.
Bilo je onih nedjelja kada Marta, u zbrci svojih stresova, umora i očaja, čezne za danima kada su joj u želucu živjeli samo leptiri. To je prije bila nada.
Sad osjeća samo crne rupe, skrivene suze i brige oko računa. Dan nema dovoljno sati za sve što ona želi... Njezin stomak je kao klupko čvorova koje se svakim danom steže...

Anksioznost i vaš mozak
Gledajući Martinu malu priču izvana, možda mislite da je rješenje jednostavno: organizirati se, napustiti posao ili pronaći bolji posao koji će joj omogućiti kvalitetnije vrijeme sa djetetom.
Međutim, kada patimo od anksioznosti, naše donošenje odluka ne funkcionira isto. Taj mehanizam u našem mozgu potpuno propada.

Donošenje odluka je vrlo precizno podešen kognitivni proces koji zahtijeva vaganje rizika, procjenu nagrade i analizu odnosa između naših akcija i njihovih posljedica. Kad neko pati od visoke anksioznosti gubi tu sposobnost.
Jer anksioznost, ne smijemo zaboraviti, ima i kognitivnu i tjelesnu komponentu. Prvo se svodi na ograničavanje misli: "ovo je sve što postoji, ništa se ne može promijeniti", "ne mogu više ništa učiniti, sve je izgubljeno ..."
U međuvremenu, tjelesna komponenta odnosi se na fizičke procese koji prate stanje anksioznosti: suha usta, drhtanje, bolovi u mišićima, glavobolje i probavne smetnje. Dakle, razmišljati jasno u stanju anksioznosti stvarno je teško.

35 načina kako da se izborite sa anksioznošću
Za suočavanje sa "crnom rupom anksioznosti" ne postoji jedno rješenje koja odgovara svima. Pristup će uvijek biti višedimenzionalan, obuhvatajući bihevioralno, kognitivno i fizičko.

"Jedino čega se moramo bojati je sam strah."

-Franklin D. Roosevelt-

Čvora u želucu koji nam krade zdravlje i sreću možemo se riješiti primjenom u praksi nekoliko preporuka koje ćemo navesti dolje u nastavku. Ali, morate biti voljni i vrlo dosljedni.

STRATEGIJE ZA SMIRIVANJE ANKSIOZNOSTI

  • Vježbajte sporo i duboko disanje.
  • Razgovarajte glasno o sebi kako se osjećate: ljuta sam zbog ovoga ...
  • Svakodnevno idite u šetnju pola sata.
  • Slikajte mandale.
  • Priuštite sebi masažu.
  • Šetajte šumom.
  • Zapitajte se: "Što je najgore što bi se moglo dogoditi?" Zatim odgovorite na: "Kako da postupim ako se to dogodi?"
  • Odvojite malo vremena da aktivno radite na rješavanju problema i pustite svoj um da mirno i bez pritiska dođe do rješenja.
  • Opuštajuća kupka vam može pomoći.
  • Oprostite sebi što niste predvidjeli problem koji se ponovio.
  • Očistite svoj prostor, bacite stvari koje ne koristite ili vam ne trebaju.
  • Isključite mobitel i televiziju, neka vas prigrli tišina.
  • Sastanite se sa nekim u čijem se društvu osjećate dobro.
  • Učinite ono što odlažete već neko vrijeme.
  • Meditirajte.
  • Zagrlite svog kućnog ljubimca.
  • Ako ste pogriješili, kreirajte plan akcije kako se to ne bi ponovilo u budućnosti.
  • Zapitajte se da li lako donosite previše negativnih zaključaka.
  • Zapitajte se jeste li skloni "katastrofalnom razmišljanju", odnosno "katastrofiranju".
  • Sastavite popis stvari koje vam se sviđaju.
  • Ako postoji neko ko vas zbunjuje svojim ponašanjem, analizirajte zašto se to događa i što biste mogli učiniti u vezi sa tim.
  • Bavite se jogom .
  • Promijenite svoju svakodnevnu rutinu.
  • Prije odlaska u krevet, čitajte neku dobru knjigu. Neka vam to bude svakodnevna navika.​
  • Razmislite o tome kakav biste život željeli i što biste mogli učiniti da ga postignete.
  • Pitajte prijatelje što oni rade da ublaže svoju tjeskobu.
  • Naučite jesti polako, bez žurbe.
  • Provjerite da li imate pogreške u razmišljanju: uzimate li sve osobno? Je li vam život crno-bijel? Da li se dobro događa samo drugima?
  • Dajte sebi poklon svaki dan: šetnju, film, dobru glazbu ...
  • Sjetite se kako ste se snašli u teškom razdoblju u prošlosti.
  • Ako vam je u mislima samo negativan ishod, "promijenite ploču": zamislite samo pozitivan ishod.
  • Zapišite tri stvari koje su vas brinule u prošlosti, a koje se nikada nisu dogodile.
  • Praktikujte neku vrstu vježbe koju nikada ranije niste isprobali: plivanje, zumba, streljaštvo...


Kombinujte ove gore navedene savjete svakog dana - budite dosljedni. Oni imaju moć promijeniti vaš život.(izvor: gedankenwelt.com)

 

Vezani članci

Komentari na članak

Prelistaj nove naslove »

Korona virus Statistika

DRAGAŠ Vrem.prognoza

Popularno

Nema aktuelnosti za danas!

Anketa

Konvertor valuta

Video Foto

Vaktija Dragaš