BMW slavi 100 godina postojanja

U ovih 100 godina mali proizvođač zrakoplovnih motora sa sjedištem na sjeveru Münchena transformirao se u vodećeg svjetskog proizvođača premium automobila i motocikala, a usto i pružatelja premium usluga u sektoru financija i mobilnosti.

Danas je BMW međunarodna grupa kompanija s pogonima za proizvodnju i sastavljanje u 14 zemalja te globalnom prodajnom mrežom.
 

Konceptni Vision Next 100 obilježava historiju i budućnost

BMW uz brojne posebne događaje slavi svoju 100. godišnjicu i predstavljanjem posebnog konceptnog modela Vision Next 100, a kako mu i samo ime kaže on donosi prvi uvid u ono što Bavarci pripremaju za naredno stoljeće.

Futuristički koncept u osnovi ima limuzinsku formu, s obzirom na to da BMW smatra kako je taj koncept karoserije usađen duboko u srž i filozofiju ove marke,

Vision Next 100 je u određenoj mjeri pod utjecajem i8 plug-in hibridnog sportskog modela, ali sa znatno elegantnijom karoserijom koja ima koeficijent otpora zraka od samo 0.18.

Sa ukupnom dužinom od 4.900 mm, koncept je malo kraće od Serije 5 i istovremeno je 100 mm niži od nje. Karoserija je napravljena od kombinacije karbonskih vlakana i plastike, a neki od panela su proizvedeni od ostataka koji su ostali prilikom izrade i obrade panela od karbonskih vlakana.

 

Nezavisnim putevima do inovativnih rješenja.

Želja da se postignu superiorne karakteristike te spremnost da se isprobaju potpuno nova i tehnički zahtjevna rješenja umjesto kompromisa s onim svakodnevnim je misao vodilja kompanije od njenih najranijih začetaka pa sve do današnjeg dana.

Zrakoplovni motor BMW IIIa, proizveden 1917. godine, već je pokazao izuzetnu snagu, pouzdanost i efikasnost u radu na velikim visinama. Ove karakteristike zasnivale su se na robusnom osnovnom dizajnu rednog šest-cilindričnog motora te na korištenju osobito laganih materijala u kombinaciji s inovativnom tehnologijom karburatora i paljenja.

Kompanija se odlučila za vlastiti pristup i prilikom razvoja svog prvog motocikla. Dok su drugi proizvođači još uvijek radili na osnovu geometrije bicikala, BMW R 32 dosljedno je dizajniran oko motora. Spomenuti model, predstavljen 1923. godine, bio je prvi motocikl kojeg je pokretao dvocilindrični bokser-motor s protuhodnim klipovima. Motocikl je imao i ručni prijenos spojen izravno na motor te prijenos snage preko osovine umjesto preko lanca ili remena. Ove ključne osobine do danas su ostale prepoznatljive karakteristike BMW-ovih motocikala.

Nakon što je kompanija započela s proizvodnjom automobila 1928. godine, isprva je proizvodila mala vozila na osnovu provjerenog dizajna. Međutim, prekršene su sve ustaljene konvencije tog vremena kad je na tržište izašao BMW 303, prvo srednje vozilo pod kapom branda, koje je pokretao šest-cilindrični redni motor. Model je predstavljen 1933. godine i utemeljio profil koji se isticao među konkurencijom svojim prepoznatljivim oblikom pokrova hladnjaka, koji se i danas prepoznaje kao BMW-ova dvostruka, 'bubrežasta' rešetka hladnjaka.

Ipak, najvažnija odlika automobila bila je njegova mala težina zahvaljujući cjevastom okviru s dvostrukim donjim cijevima u različitim presjecima. Ova su obilježja upotrebljena po prvi put kod jednog automobila. Time su dizajneri pobili dugo utaboreno uvjerenje da samo teško vozilo može osigurati stabilne vozne karakteristike.

BMW 303 bio je lagan, brzo je ubrzavao, besprijekorno usporavao te svladavao zavoje zahvaljujući okretnom i sigurnom baratanju. BMW je patentirao cjevasti okvir s dvostrukim donjim cijevima te je i dalje nastavio proizvoditi vozila s idejom optimiziranja težine.

Automobili branda BMW i najnoviji su primjer inteligentne, lagane konstrukcije, nezaustavljive inovacije i osobito dosljedne potrage za nezavisnim rješenjima. Arhitektura tih vozila specifično je razvijena za modele na potpuno električni ili hibridni pogon s priključkom na električnu mrežu, dok dizajn spaja aluminijsko podvozje i putničku kabinu od plastike ojačane ugljičnim vlaknima. Ovakav holistički pristup, kojeg se drži grupa BMW, doprinosi jamstvu da će grupa odigrati pionirsku ulogu i u dizajnu rješenja za osobnu mobilnost budućnosti.
 

Preuzimanje odgovornosti, svladavanje izazova.

Proizvodnja zrakoplovnih motora nakon Prvog svjetskog rata je isprva zabranjena, zbog čega su od 1918. nadalje među proizvodima s BMW logom bili motori za kamione i brodove, a nakon 1920., i za motocikle.

Među kupcima motora bila je i tvrtka Bayerische Flugzeugwerke AG, koja je uskoro preuzela velik značaj za brand. Tvrtka je preuzela prava na brand u lipnju 1922. godine, zajedno s BMW logom, proizvodnim kapacitetima i zaposlenicima.

Preimenovanje kompanije u Bayerische Motoren Werke AG postalo je temeljom za razvoj u nezavisnog proizvođača motora i vozila. Pošto je tvrtka Bayerische Flugzeugwerke AG osnovana 7. ožujka 1916., taj datum se danas smatra datumom kad je osnovana BMW kompanija.

Ubrzo nakon ponovnog otvaranja tvrtke Bayerische Motoren Werke, zrakoplovni su motori još jednom došli u središte interesa vladinih agencija i njihovih vojnih ciljeva. Kao i ostatak njemačke industrije, upravitelji BMW-a također su se vodili ambicijom da ostvare poslovnu učinkovitost dok su se nosili s političkom situacijom tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća. Kompanija je stoga ostvarila velike dobiti zahvaljujući politici ponovnog naoružanja.

Počevši od 1939. godine, osuđenici, prisilni radnici, ratni zarobljenici i zarobljenici koncentracijskih logora bili su prisiljeni na rad u proizvodnim pogonima kompanije.

BMW grupa prihvatila je svoju odgovornost za događaje tijekom perioda nacionalsocijalizma te započela inicijative koje su doprinijele podizanju razine svijesti i poticanju javne rasprave.

Objavom knjige “BMW – eine deutsche Geschichte” (“BMW – njemačka priča”) 1983. godine, grupa BMW je postala prva njemačka industrijska kompanija koja je otvorila ovo poglavlje svoje povijesti te ga podložila javnoj osudi i raspravi. Istraživanje perioda između 1933. i 1945. godine izvedeno je u kontekstu dvije disertacije, objavljene 2005. i 2008. godine.

Pored toga, BMW grupa bila je među osnivačima zaklade “Erinnerung, Verantwortung, Zukunft” (“Prisjećanje, odgovornost, budućnost”), koja je osnovana 1999. godine kako bi žrtve prisilnog rada mogle ostvariti pravo na kompenzaciju.

Neposredno nakon završetka rata, kompanija je bila prisiljena preuzeti nov pristup u svim aspektima poslovanja. Prvi poratni motocikl, BMW R 24, odvezen je s tvorničke trake u Münchenu tek 1948. godine. Proizvodnja automobila nastavljena je tek 1952. godine, a očekivani poslovni uspjeh kompanije isprva je izostajao.

Na godišnjoj općoj skupini kompanije održanoj 1959. godine, prodaja tvrtke BMW AG tvrtci Daimler-Benz AG – koja samo što nije bila potpisana i finalizirana – u posljednji je trenutak spriječena. Plan restrukturiranja razvijen pod vodstvom većinskog dioničara Herberta Quandta bazirao se na neovisnosti tvrtke BMW AG, novim strukturama i novim modelima.

Pomak je ostvaren s izlaskom BMW-a 1500 kao prvog modela „Nove klase“. U razmaku od samo nekoliko godina, kompanija se razvila od kandidata za preuzimanje u vodeću kompaniju.

Početkom sedamdesetih, kad je rast kompanije naglo zaustavljen zbog „naftne krize“, upravitelji tvrtke radili su na svladavanju teških vremena i izlasku iz krize s obnovljenom snagom. U Münchenu je otvorena nova upravna zgrada, poznata kao toranj „četiri cilindra“ te BMW muzej, a s radom je započela i nova tvornica u Dingolfingu.

Kao nasljednik „Nove klase“ predstavljen je BMW serije 5. Potražnja je doista počela rasti ubrzo nakon 1975. BMW je bio u odličnom položaju da reagira na potrebe tržišta novim modelima, proširenjem proizvodnih kapaciteta i optimiziranjem prodajnih mreža.

Početkom devedesetih, upravitelji BMW-a još su se jednom našli na raskrsnici. 1994. godine, poveli su se za trendom usmjerenom prema procesima koncentracije, koji je prevladavao u sektoru, te su se odlučili za preuzimanje britanske grupe Rover kako bi se približili novim ciljnim skupinama te osigurali širi raspon automobila. Taj poduhvat se nije pokazao osobito uspješnim. 2000. godine, grupa Rover je opet prodana. BMW je nastavio s razvojem samo branda MINI.

Kompanija je u međuvremenu poduzela restrukturiranje te je kupila pravo na imenovanje i brand za Rolls-Royce Motor Cars.

Netom prije izbijanja globalne financijske krize 2008. godine, korporativna strategija „broj JEDAN“ definirala je principe za održiv, isplativ rast te dugoročan rast vrijednosti. Povezane mjere bile su usmjerene prema učvršćivanju položaja BMW grupe kao vodećeg svjetskog premium proizvođača automobila i motocikala, a usto i pružatelja premium usluga u sektoru financija i mobilnosti.

 

Pravi proizvod u pravo vrijeme.

Put od proizvodnje zrakoplovnih motora, čija prodaja prije svega ovisi o nabavi od strane vladinih agencija, do vodećeg proizvođača premium automobila s globalnim uspjehom u bliskoj je vezi s povijesti osobne mobilnosti u posljednjih 100 godina.

Uvijek iznova, kompaniji je polazilo za rukom da upotrijebi svoje inženjerske vještine i kreativnost kako bi stvorila proizvode koji uspješno ispunjavaju suvremene potrebe i želje, zadržavajući pritom jedinstvene kvalitete i nezavisni karakter.

Stvoreni su novi segmenti vozila te su pridobivene nove ciljne skupine zahvaljujući nepogrešivom instinktu za prepoznavanje onih težnji kupaca koje su promakle ostalim igračima na tržištu. Ova je osobitost također dovela do prepoznavanja tržišnih niša s potencijalom za održivi rast inovacija koje su prerasle u trendove.

Novi oblik diversifikacije također je bio odlika pionirskog koncepta vozila kojim je BMW stvorio senzaciju u automobilskom sektoru 1999. godine. Čak i prije nego što se utaborio globalni boom terenaca, kompanija je iskoristila North American International Auto Show u Detroitu kako bi svijetu predstavila BMW X5, koji je spojio dinamične cestovne performanse, tipične za BMW, s izvanrednim terenskim karakteristikama, visokim položajem sjedala i pogonom na sva četiri kotača.

Ovo je bio prvi korak u otvaranju segmenta Sports Activity Vehicle, u kojem je BMW također odigrao ulogu pionira kako je prenosio koncept na druge klase vozila u nadolazećim godinama. Paleta modela sada se sastoji od 5 modela BMW X, uključujući i dva modela s oznakom Sports Activity Coupé, koji su omogućili brandu da izuzetno uspješno pokori novi konceptualni teritorij.

Na pragu novog stoljeća svoje korporativne povijesti, grupa BMW opet preuzima baklju, razvijajući oblik mobilnosti koji ne zavisi o fosilnim gorivima te nema lokalnih emisija. Od 2013. godine, BMW i3 pruža zadovoljstvo u vožnji kao premium automobil s potpuno električnim pogonom. Pored toga, hibridni model s priključkom na električnu mrežu, BMW i8, koji je predstavljen 2014. godine, omogućuje vozačima da iskuse budućnost sportskih automobila već danas.